Korisne informacije

 

 

Softver za provjeru autentičnosti radova Turnitin -

korisničke upute za  nastavnike /instruktore/ i studente /korisnike/ (opširnije: https://www.srce.unizg.hr/spa).

 

CROSBI profil

Kao nova funkcija informacijskog servisa CROSBI dostupan je CROSBI profil putem kojeg autori mogu sami pridruživati radove svom profilu, odnosno maknuti one radove koji im ne pripadaju.
CROSBI profil osobe je implementiran u sučelje Hrvatske znanstvene bibliografije kako bi se omogućilo pridruživanje zapisa/radova i osobama (autorima, urednicima, prevoditeljima) koji nemaju dodijeljen matični broj znanstvenika (MBZ).
CROSBI profili osoba su automatski kreirani za sve znanstvenike koji su imali dodijeljen MBZ, a svi zapisi u CROSBI-ju koji su bili pridruženi tom MBZ-u su automatski pridruženi i novokreiranom CROSBI profilu osobe. MBZ je sada samo jedan od nekoliko mogućih identifikatora autora u CROSBI-ju.
Osobe koje nisu imale dodijeljeni MBZ mogu kreirati svoj CROSBI profil osobe tako da se prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom te kliknu na poveznicu "Uređivanje profila" u korisničkom izborniku s desne strane.

U sučelju za uređivanje profila u sekciji "Identifikatori", osim MBZ, moguće je dodati i druge identifikatore poput ORCID identifikatora, OBAD identifikatora.
Ako je korisnik objavljivao pod drugim imenom (djevojačko prezime i sl.), moguće je definirati i taj alternativni oblik imena nakon čega će sustav ponuditi i te radove za pridruživanje.
Publikacije se pridružuju tako da se klikom na znak plus "+" s desne strane otvori prozor s ponuđenim radovima te za svaki koji želite pridružiti kliknite "DA". Sustav automatski nudi radove kojima u nekom od polja odgovornosti prepozna vaše ime i prezime.
Rad je s liste pridruženih radova moguće ukloniti klikom na "Ukloni". Uklanjanjem s liste rad se ne briše iz CROSBI baze podataka – samo se uklanja veza između tog rada i CROSBI profila korisnika.
Klikom na "Istakni" pojedini je rad moguće dodati na listu istaknutih radova koji će biti prikazani izdvojeno od ostalih radova pridruženih CROSBI profilu osobe.
Informacije unesene putem sučelja za uređivanje profila NEĆE biti javno dostupne osim podataka o pridruženim radovima sve dok korisnik ne odobri njihovu javnu objavu označavanjem opcije "Suglasan/suglasna sam da ovdje uneseni podaci budu vidljivi na javnom profilu" na dnu stranice "Uređivanje profila" u sekciji "Suglasnosti".

(Sofija Konjević, Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković)

 

Google Scholar profil

 

Za izradu Google Scholar autorovog profila prvo je potrebno otvoriti Google korisnički račun. Zatim je na početnoj stranici Google Scholar-a, potrebno kliknuti na My citations, gdje se uz potvrdu korisničkog imena, treba unijeti ustanovu i službenu elektroničku poštu putem koje korisnik dobiva poveznicu za potvrdu svog profila. Ako su radovi upisani u Crosbi bibliografiju, oni će automatski biti pridruženi autorovom profilu. Potencijalni ponuđeni članci mogu se dodavati uz pomoć opcije Add article groups, Add articles, a mogu se i ručno upisivati - add articles manually. Radovi koji nisu ponuđeni mogu se pretražiti po naslovu. Kako bi autorov profil bio vidljiv kada se Google Scholar pretražuje po autoru, potrebno je u edit profile odabrati opciju make my profile public. I na kraju, ID autora nalazi se na kraju URL adrese autorovog profila (npr. https://scholar.google.com/citations?user=Ox6ICx8AAAAJ&hl=en), te će ga autori uskoro kao identifikator moći dodati u svoj profil u Crosbi bibliografiji.

 

(Ivana Pažur, Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković)

 

Što je ORCID i čemu služi?

 

ORCID je osobni, digitalni, međunarodni trajni identifikator koji služi nedvojbenoj identifikaciji autora kako bi se riješili problemi oko različitog pisanja imena i prezimena autora u različitim bazama.

U centralnom, besplatnom, ORCID registru nakon registracije dodjeljuje se jedinstveni identifikator za svakog znanstvenika, a moguće je i povezivanje s drugim identifikatorima (npr. s ID brojem u Scopusu i WOS-u).

Također se na ORCID profilu može uvesti popis objavljenih radova iz izvora kao što su Scopus i Web of Science.

ORCID se može integrirati na osobnoj mrežnoj stranici, a može se generirati i QR kod za korištenje na prezentaciji, posteru, posjetnici i sl.

S obzirom na to da se ORCID identifikator već traži kod prijave projekata, u bazama i repozitorijima (npr. u Hrčku), kod slanja radova (automatski se povlače potrebni podatci u formu za prijavu), preporuča se registracija na ORCID stranici. 

 

(Ivana Pažur, Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković)

 

Kako pristupiti bazama podataka / e-časopisima od kuće

 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je članovima hrvatske akademske zajednice ponudila uslugu pristupa pretplaćenim izvorima znanstvenih informacija (bazama podataka i e-časopisima) putem svojeg Proxy servera. Proxy mogu koristiti svi članovi hrvatske akademski zajednice koji imaju otvoren AAI@EduHr korisnički račun te se pomoću njega prijavljuju na proxy server.

Proxyju se pristupa putem Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

 

Kako izraditi vlastitu bazu podataka radova

 

Za izradu vlastite baze podataka radova danas su na raspolaganju mnogobrojni besplatni i komercijalni programi za upravljanje referencama (citatima, bibliografskim navodima) poznati pod engleskim nazivima reference management softwarecitation management software ili personal bibliographic management software.  Njihova je glavna namjena organizacija i upravljanje prikupljenim referencama i cjelovitim radovima. Raspolažu sa stotinama različitih standarda citiranja literature, pa odabrane radove možete izdvojiti u jednom od njih i jednostavnom naredbom copy/paste ugraditi ih u svoj članak, knjigu, disertaciju i dr.

 

ZoteroBib je besplatni alat koji omogućava trenutno stvaranje bibliografije bez prethodnog otvaranja korisničkog računa i instalacije programa. Dostupno je oko 9000 različitih stilova citiranja. Bibliografija je spremljena u lokalnom pregledniku (browser) i može se i kasnije koristiti po zatvaranju stranice preglednika. Bibliografija se može preuzeti u više formata (HTML, RTF, RIS, BibTex), a može se pohraniti i u Zotero program. Također se može generirati poveznica koja je aktivna 6 mjeseci, ako se bibliografija želi podijeliti. Kako bi se dodala bibliografska jedinica, u polje Cite je potrebno unijeti URL adresu, ISBN, DOI, PMID, arXiv ID ili naslov i podatci će se automatski generirati. Uz svaku bibliografsku jedinicu može se kliknuti ikona za generiranje citata koji se može dodati u word dokument.

ZoteroBib je dobar za kratkotrajne projekte i bibliografije na brzinu, dok se za dugotrajnije projekte i stvaranje opsežnije zbirke znanstvene literature, pohranu cjelovitih tekstora i suradnju s kolegama, preporuča Zotero program. Moguća primjena: primjerice, potrebna Vam je potpuna referenca koju želite dodati u određenom citatnom stilu u zaglavlje svojeg postprint rada kojega želite pohraniti u institucijskom repozitoriju.

 

Zotero je besplatno dostupan program koji korisnicima omogućava korištenje prikupljenih referenci i cjelovitih tekstova s različitih lokacija. Pomoć pri učenju Zotero-a pružaju upute te video materijali dostupni na službenoj Zotero stranici
Na stranici Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković objavljen je i Zotero priručnik  autorice Ivane Pažur - slikovni vodič koji će Vam objasniti sve od osnova pa do malih tajni...

 

Mendeley je također besplatni program za organizaciju i upravljanje referencama. Za razliku od Zotera, Mendeley je samostalni desktop program i nije vezan uz web preglednik. Podaci o radovima se unose lagano, npr. dovoljno je učitati PDF verziju dokumenta u Mendeley koji će onda samostalno "izvući" podatke o autorima, izvorniku i dr., a uz taj zapis vezati i cjeloviti tekst rada koji ste učitali.  

 

EndNote je jedan od poznatijih komercijalnih programa za organizaciju i upravljanje referencama. Mrežna verzija ovog softvera, pod nazivom EndNoteWeb, besplatno nam je na raspolaganju putem sučelja za pretraživanje Web of Science baze podataka, zajedno s pretplatom na Web of Science i Journal Citation Reports.

 

(Podatci preuzeti sa stranice Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković)

 

Promjene koje (znanstveni) život znače:
Otvorena znanost, zašto je važna i kako vamOpenAIRE tu može pomoći?

Prezentacija s radionice održane u Rektoratu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 15. ožujka 2019.:

 

izv. prof. dr. sc. Jadranka Stojanovski: Otvorena znanost i zašto je važna za znanstvenike

dr. sc. Bojan Macan: Otvoreni pristup publikacijama : put prema većoj vidljivosti i citiranosti vaših radova

Alen Vodopijevec: Otvoreni istraživački podaci, njihova uloga i važnost : Kako pripremiti istraživačke podatke za pohranu i korištenje? Izrada plana upravljanja istraživačkim podacima

 

Science Direct Topics

Elsevierov novi alat koji bi istraživačima trebao olakšati snalaženje po literaturi, osigurati relevantnost izvora i na jednom mjestu objediniti podatke o nekoj temi iz više različitih izvora.

 

Odabir časopisa za publiciranje:

SciRev - portal na kojem autori ocjenjuju kvalitetu i trajanje recenzijskog postupka pojedinih časopisa

 

Slobodno dostupne ilustracije za korištenje u prezentacijama: pixabay.com

 

Creative Commons licence 

 

Otvoreni pristup u kontekstu institucijskih repozitorija

Doc. dr. sc. Boris Bosančić

 

Novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

 

Objavljivanje znanstvenih radova - gdje i kako?

Bojan_Macan-Objavljivanje_rada-2017.pdf

 

Bibliometrija i što sve uredništva moraju znati o tome

Bojan_Macan-bibliometrija_za_urednistva-2017.pdf

 

Emerging Sources Citation Index (ESCI) i potencijalne zamke za znanstvenike prilikom odabira časopisa za objavljivanje rada