O knjižnici

 

 Knjižnica Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek (2021.)

 

Knjižnica Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku započela je s radom u veljači 1985. godine kao središnja posudbena knjižnica Građevinskog instituta Zagreb, Fakulteta građevinskih znanosti Sveučilišta u Osijeku. 
Osnovna zadaća knjižnice je nabava, obrada, čuvanje i posudba stručne literature iz područja građevinarstva, arhitekture i srodnih područja (matematika, fizika, geologija, geodezija, ekonomija). Ukupni knjižni fond iznosi oko 9500 svezaka knjiga, što uključuje domaću i stranu literaturu, referentnu zbirku (enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici) te magistarske i doktorske radove djelatnika Građevinskog i arhitektonskog fakulteta. Knjižnica posjeduje i zbirku od oko 180 naslova domaćih i stranih stručnih i znanstvenih časopisa.

 

Prostor i oprema

16. svibnja 2016. godine počelo je preseljenje u nove prostore knjižnice u prelijepoj i modernoj novoj zgradi Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u sveučilišnom kampusu. Knjižnica je površine 266 m² i nalazi se u prizemlju, u sjeveroistočnom dijelu zgrade. Opremljena je novim i suvremenim namještajem, bijelim metalnim policama u otvorenom pristupu, info-pultom s trima radnim mjestima za knjižničarke, te čitaoničkim prostorom s 40 radnih mjesta.

Svi radni stolovi opremljeni su utičnicama za računala i priključcima za internet i telefon.

 

Povijest knjižnice

Osamostaljenjem Fakulteta građevinskih znanosti Sveučilišta u Osijeku 1. ožujka 1983. godine, prišlo se pripremama za osnivanje knjižnice, te je 1984. godine u svibnju otvoreno stalno radno mjesto knjižničara.

Formiranje knjižnice obilježeno je velikim početnim teškoćama, jer knjižnica nije imala vlastiti prostor, a početni fond od oko 400 svezaka knjiga i oko 1000 svezaka starih, uglavnom nesređenih i neevidentiranih časopisa, prikupljao se po kabinetima i kućama nastavnika i stručnih suradnika. Stvaranje fonda pratilo je polako i opremanje prostora i edukacija djelatnice, te je konačno 27. veljače 1985. knjižnica otvorena korisnicima. Iako je punih 15 godina radila u potpuno neprimjerenom prostoru od 25 m², knjižnica je do 1991. godine "narasla" te posjedovala fond od oko 3000 knjiga i 1600 svezaka domaćih i stranih časopisa i novina. Počinju se prikupljati i magistarske i doktorske disertacije djelatnika, te različiti drugi stručni radovi (članci u časopisima, separati i sl.). Zaposlena je još jedna knjižničarka i razvoj je ubrzano krenuo, ali nažalost, ne zadugo.

Početkom Domovinskog rata, već u proljeće 1991. godine, rad cijelog Fakulteta pa tako i knjižnice ometen je neposrednim ratnim zbivanjima. Unatoč svakodnevnim napadima na grad i velikoj opasnosti, jer zgrada nije imala ni sklonište ni podrum u koji bi se građa mogla skloniti i zaštititi, knjižnica nastavlja s radom. Iako nije bilo direktne štete od bombardiranja, posljedice po fond bile su vrlo teške: veliki dio građe posuđen prije i za vrijeme rata nije nikada više vraćen u knjižnicu. Tako je knjižnica osiromašila za više stotina primjeraka udžbenika i druge stručne literature koja je kasnije otpisana. Nakon završetka ratnih operacija pristupilo se saniranju materijalnih šteta, ali knjižnica, koja je tek uoči rata zaokružila fond potreban njezinim korisnicima, iz rata je izašla osjetno siromašnija.

Tijekom 1993. godine Fakultet iz vlastitih sredstava uspijeva kupiti nekoliko računala, od kojih jedno dobiva i knjižnica. Bio je to prvi korak u toliko željenoj i očekivanoj informatizaciji. Nabavljen je odmah i program za knjižničnu djelatnost CROLIST i stvoreni su uvjeti za stvaranje vlastite baze podataka.

U rujnu 1998. godine knjižnica je uključena u projekt Sustav znanstvenih informacija, podsustav Tehnika koji je pokrenulo ondašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, a cilj mu je bila izgradnja nacionalne infrastrukture sustava knjižnica. Krajem 2000. godine knjižnica je preseljena na novu lokaciju u Donjem gradu i smještena u veći i ljepši prostor u prizemlju zgrade. U dvije prostorije ukupne površine od oko 94 m² smješten je posudbeni odjel s knjižnim policama u slobodnom pristupu i dijelom za obradu, te mala čitaonica s desetak radnih mjesta, referentnom zbirkom i zbirkom tekućih domaćih i stranih časopisa. Knjižnica je opremljena novim namještajem, kupljena su dva računala, laserski pisač i fotokopirni stroj, a kasnije još tri računala, od čega jedno za čitaonicu, te skener. Međutim, s obzirom na fond od preko 8.000 svezaka knjiga i veliki broj studenata (više od tisuću), knjižnica, a osobito čitaonica, postale su pretijesne i sve teže su zadovoljavale korisničke zahtjeve.

Rješenje je konačno stiglo u funkcionalnijem i puno većem prostoru u novoj zgradi Fakulteta u sveučilišnom kampusu, u koju smo uselili sredinom svibnja 2016. godine.

 

 

 

 

Video je promoviran u sklopu Noći knjige 2018. godine, autor Hrvoje Knežević, student GRAFOS-a.