Stručni prijediplomski studij Građevinarstvo – izvanredni studij

• Shvatiti uloge pojedinih vodograđevina u hidrotehničkim sustavima i okolišu;
• Opisati funkcioniranje i sastavne dijelove hidrotehničkih sustava i vodograđevina;
• Predvidjeti bitne osobine lokacije zahvata i potrebne prethodne istražne radove;
• Definirati radova popravljanja temeljnog tla u sklopu vodograđevnih zahvata;
• Prepoznati proračunske uvjete kod tečenja kanalima, crpljenja iz zdenaca te oblikovanja prlijeva i brana;
• Upotrijebiti proračune dimenzija i stabilnosti kanala, zdenaca, preljeva i betonskih brana.

Predavanja:
Uvod – osnovni pojmovi, povijesni pregled; Hidrotehničke građevine elementi hidrosustava – svrha i zadaci; Istražni radovi (podloge) – osobine prostora (zemljište i voda); Temeljenje, injektiranje i dijafragme hidrotehničkih građevina; Osiguranje gradilišta od voda (zagati i odvodnja); Retencije i akumulacije – svrha, građevine; Brane – vrste, opterećenja, proračuni; Osobine nasutih brana i nasipa; Osobine betonskih brana; Specifične konstrukcije brana, ustave; Građevine i uređaji za propuštanje voda – preljevi, ispusti, slapišta; Hidrotehnički tuneli i cjevovodi (oblaganje tunela, izvedba cjevovoda i pratećih objekata); Kanali – primjena i podjela, hidrauličke osobine, vrste i izvedba obloga; Uređenje i održavanje plovnih putova; Konstrukcija, trasa i tehnologija izvedbe kejova i lukobrana; Princip rada i izvedba hidroelektrana i crpnih stanica;

Vježbe:
Zadaci praktičnih problema tečenja sa slobodnim vodnim licem (otvorena korita) – stacionarno jednoliko tečenje, (kapacitet kanala, oblikovanje protočnog profila, stabilnost korita i proračun obloge vodotoka i sl); Zadaci koji obuhvaćaju probleme prelijevanja i ispuštanja vode za različite količine, uvjete i tipove objekata; Zadaci s problemima crpljenja podzemne vode (kapacitet zdenca, sniženja razine podzemne vode, grupni učinak crpljenja iz zdenaca i sl; Zadaci osnovnog iskazivanja opterećenja (hidrostatski tlak, uzgon i dr.) na brane te dimenzioniranja bitnih nosivih komponenti (širina temeljne stope, nosivost luka, sila prednapinjanja) i sl. 

Moguće polaganje ispita na dva načina:

A) kontinuirano tijekom nastave - pomoću kolokvija:
Bodovanje (maksimalno) : kolokviji 3 x 20; samostalni rad do 10; aktivni pristup do 20 bodova, a usmeni ispit 20 - 40; Minimalni broj bodova po kolokviju za prolaz je 12, samostalni rad i aktivni pristup podrazumijevaju rješavanje zadataka na vježbama, i izvan satnice te kompletiranje materijala za praćenje nastave (oko 4 kontrole koje nose po 10 bodova max.).
Min. broj bodova za oslobađanje od pismenog dijela ispita je 55; Min. broj bodova za upis ocjene (bez usmenog) je 80; Bodovanje i ocjenjivanje: 51-60 dovoljan, 61 - 75 dobar, 76 - 90 vrlodobar, 91-100 izvrstan.
Oko prvog pismenog roka moguće popraviti jedan od neprolaznih kolokvija (steći bar 12 bodova).

B) na ispitu - pismenim i usmeninim dijelom ispita;
Pismeni dio je preduvjet usmenom. Polaganje prema rasporedu ispitnih rokova. 

• Stojić, P., Hidrotehničke građevine, knjiga I, II, III, Građevinski fakultet Sveučilšta u Splitu, Split, 1997.(I), 1998.(II,III);
• Vuković, Ž.: Osnove hidrotehnike, Prvi dio, druga knjiga, Akvamarine, Zagreb, 1995.
• Pršić, M., Tadejević, Z.: Riječni plovni putovi, skripta, Građevinski fakultet Zagreb, 1988.

• Nonveiller, E.: Nasute brane, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
• Blind, H.: Waserbauten aus Beton, Berlin, Ernst und Sohn, 1987.
• Svetličić, E., Otvoreni vodotoci - regulacije, udžbenik, Fakultet građevinskih znanosti Zagreb, Zagreb, 1987.
• Mosony, E.: Water Power Develompent. Vol. 1, 2 (A, B), Third Ed., Akademiai Kiado, Budapest, 1987.
• Tehničar – građevinski priručnik – 6, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.