Građevinski fakultet Osijek

Hrvatska arhitektura 20. stoljeća	OZNAKA
Nositelj	Izv.prof.dr.sc. Sanja Lončar Vicković, dipl.ing.arh.
Asistenti
Studijski program	Preddiplomski sveučilišni studij Arhitekture i Urbanizma
Status predmeta	Obvezni
Godina	3.
Način izvođenja nastave:	P + V + S = 30 + 0 + 0
ECTS	2,0

Ciljevi predmeta
Upoznati studente s najznačajnijim stilskim i tematskim cjelinama hrvatske arhitekture od 1900. do danas s naglaskom na relevantne autore i građevine.

Uvjeti za upis predmeta
Nema

Očekivani ishodi učenja za predmet

Identificirati i opisati najznačajnije stilske i tematske cjeline hrvatske arhitekture od 1900. do danas.
Analizirati i interpretirati opus značajnih hrvatskih arhitekata razdoblja.
Definirati oblikovne, prostorne, teoretske, povijesne karakteristike značajnih građevina razdoblja te vrednovati njihovu ulogu u razvoju hrvatske arhitekture.
Kritički vrednovati i povezati primjere recentne hrvatske arhitekture s globalnim graditeljskim razvojnim tokovima.
Kritički povezati i na primjerima pokazati korelaciju hrvatske arhitekture s društvenim okruženjem u kojem je nastajala.
Samostalno izraditi, ilustrirati i prezentirati odabrani semestralni zadatak.

Sadržaj predmeta

Arhitektura hrvatske secesije; razdoblje, rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine s osvrtom na osječku secesiju.
Industrijska arhitektura u Hrvatskoj od 1900. do 1918.; važnost industrijske arhitekture, rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine s osvrtom na osječke primjere.
Hrvatska arhitektura između dva rata; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.
Hrvatska arhitektura od. 1950. do 1970. tih godina; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.
Hrvatska arhitektura od. 1970. do 1990. tih godina; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.
Hrvatska arhitektura poslije 1990. tih godina; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.

Obveze studenata
Prisustvovanje na nastavi minimalno 70%, aktivno uključivanje u nastavu, izrada i prezentacija seminarskog rada.

Praćenje rada studenta
Pohađanje nastave	1
Seminarski rad	1

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

A) Ocjenjivanje tijekom nastave: pohađanje nastave, aktivnost na nastavi

B) Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom izlaganja seminarskog rada: istraživačke vještine, primjena stečenih znanja

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Mimica, V.; Mrduljaš, M.; Rusan, A Suvremena hrvatska arhitektura – testiranje stvarnosti, Arhitekst, 2007.
Odak, T. Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljeća - neostvareni projekti, Studio forma urbis, UPI-2M Plus, 2006.
Osječka arhitektura 1918.-1945., HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Osijek, 2006.
Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Osijek, 2001.
Uchytil, A.; Barišić Marenić, Z.; Kahrović, E. Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
Premerl, T. Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989. Radović-Mahečić, D. Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-ih. IPU & Školska knjiga, 2007. različiti brojevi časopisa Arhitektura, Čovjek i prostor, Oris

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov	Broj primjeraka	Broj studenata

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Evidencija pohađanja nastave. Evaluacija seminara koji studenti izlažu pred kolegama i u kojem tekstualno i grafički prikazuju odabranu temu, primjenjujući istraživačke vještine te sposobnost samostalnog i timskog rada. Samoevaluacija i studentska anketa.

Sveučilišni prijediplomski studij Arhitektura i urbanizam