Sveučilišni prijediplomski studij Arhitektura i urbanizam

Hrvatska arhitektura 20. stoljeća (PSS-ARH)


Hrvatska arhitektura 20. stoljeća OZNAKA
Nositelj doc. dr. sc. Melita Čavlović
Vježbe  
Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Arhitekture i Urbanizma
Status predmeta Obvezni
Godina 3.
Način izvođenja nastave: P + V + S = 30 + 0 + 0
ECTS 2,0

 

Ciljevi predmeta
Upoznati studente s najznačajnijim stilskim i tematskim cjelinama hrvatske arhitekture od 1900. do danas s naglaskom na relevantne autore i građevine.

 

Uvjeti za upis predmeta
Nema

 

Očekivani ishodi učenja za predmet
  • Identificirati i opisati najznačajnije stilske i tematske cjeline hrvatske arhitekture od 1900. do danas.
  • Analizirati i interpretirati opus značajnih hrvatskih arhitekata razdoblja.
  • Definirati oblikovne, prostorne, teoretske, povijesne karakteristike značajnih građevina razdoblja te vrednovati njihovu ulogu u razvoju hrvatske arhitekture.
  • Kritički vrednovati i povezati primjere recentne hrvatske arhitekture s globalnim graditeljskim razvojnim tokovima.
  • Kritički povezati i na primjerima pokazati korelaciju hrvatske arhitekture s društvenim okruženjem u kojem je nastajala.
  • Samostalno izraditi, ilustrirati i prezentirati odabrani semestralni zadatak.

 

Sadržaj predmeta
  • Arhitektura hrvatske secesije; razdoblje, rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine s osvrtom na osječku secesiju.
  • Industrijska arhitektura u Hrvatskoj od 1900. do 1918.; važnost industrijske arhitekture, rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine s osvrtom na osječke primjere.
  • Hrvatska arhitektura između dva rata; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.
  • Hrvatska arhitektura od. 1950. do 1970. tih godina; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.
  • Hrvatska arhitektura od. 1970. do 1990. tih godina; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.
  • Hrvatska arhitektura poslije 1990. tih godina; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji arhitekti i građevine.

 

Vrste izvođenja nastave
X predavanja
X seminari i radionice
  vježbe
  obrazovanje na daljinu
X terenska nastava
  samostalni zadaci
  multimedija i mreža
  laboratorij
  mentorski rad
  ostalo

 

Obveze studenata
Prisustvovanje na nastavi minimalno 70%, aktivno uključivanje u nastavu, izrada i prezentacija seminarskog rada.

 

Praćenje rada studenta
Pohađanje nastave 1
Seminarski rad 1

 

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

A) Ocjenjivanje tijekom nastave: pohađanje nastave, aktivnost na nastavi

B) Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom izlaganja seminarskog rada: istraživačke vještine, primjena stečenih znanja

 

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Mimica, V.; Mrduljaš, M.; Rusan, A Suvremena hrvatska arhitektura – testiranje stvarnosti, Arhitekst, 2007.
  • Odak, T. Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljeća - neostvareni projekti, Studio forma urbis, UPI-2M Plus, 2006.
  • Osječka arhitektura 1918.-1945., HAZU, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Osijek, 2006.
  • Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Osijek, 2001.
  • Uchytil, A.; Barišić Marenić, Z.; Kahrović, E. Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009.

 

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Premerl, T. Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989.
  • Radović-Mahečić, D. Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-ih. IPU & Školska knjiga, 2007.
  • različiti brojevi časopisa Arhitektura, Čovjek i prostor, Oris

 

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
     

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Evidencija pohađanja nastave. Evaluacija seminara koji studenti izlažu pred kolegama i u kojem tekstualno i grafički prikazuju odabranu temu, primjenjujući istraživačke vještine te sposobnost samostalnog i timskog rada. Samoevaluacija i studentska anketa.