Opće informacije |
||
Nositelj predmeta |
Izv. prof. dr. sc. Mirjana Bošnjak-Klečina |
|
|
Vježbe |
||
|
Naziv predmeta |
Otpornost materijala I |
|
|
Studijski program |
Sveučilišni prijediplomski studij Građevinarstvo |
|
|
Status predmeta |
Obavezni |
|
|
Godina |
2. godina / 3. semestar |
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave |
ECTS koeficijent opterećenja studenata |
5,5 |
|
Broj sati (P+V+S) |
45+30 |
|
|
1.OPIS PREDMETA |
|||||||||
|
1.1. Ciljevi predmeta |
|||||||||
|
Stjecanje teorijskih znanja o ponašanju elastičnog deformabilnog tijela uslijed djelovanja vanjskog opterećenja. Stjecanje teorijskih znanja o mehaničkim svojstvima materijala, proračunu naprezanja i deformacija konstrukcije i njenih elemenata. Praktična primjena teorijskih znanja u postupcima proračuna čvrstoće i krutosti konstrukcije i njenih elemenata. |
|||||||||
|
1.2. Uvjeti za upis predmeta |
|||||||||
|
Potpis iz iz predmeta Matematika 1, Matematika 2, Mehanika 1 |
|||||||||
|
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet |
|||||||||
|
1. Povezati pojam naprezanja i komponenata naprezanja sa pojmom deformacija i komponenata deformacija pri elastičnom ponašanju materijala 2. Povezati diferencijalne jednadžbe ravnoteže i jednadžbe transformacija kod analize naprezanja i deformacija 3.Analizirati pomake, deformacije i naprezanje koristeći teoriju koja opisuje linearno-elastično ponašanje materijala. 4.Izračunati pripadajuća naprezanja i deformacije konstrukcijskih elemenata za osnovne slučajeve opterećenja (uzdužna sila, poprečna sila, moment torzije, čisto savijanje, savijanje silama) 5.Izračunati dimenzije zadanog nosača za osnovne slučajeve opterećenja koristeći uvjete dopuštenog naprezanja i dopuštenih deformacija 6.Izračunati naprezanja i deformaciju posuda tankih stjenki 7.Izračunati naprezanja jednostavnijih spojeva |
|||||||||
|
1.4. Sadržaj predmeta |
|||||||||
|
Opće pretpostavke i osnovni elementi proračuna. Analiza naprezanja. Diferencijalne jednadžbe ravnoteže i jednadžbe transformacija. Analiza deformacija. Pojam pomaka i deformacija. Uvjeti neprekinutosti. Veza između naprezanja i deformacija. Hook-ov zakon. Konstante elastičnosti materijala. Aksijalno opterećenje štapa. Koncentracija naprezanja. Statički neodređeni štapni sustavi. Naprezanje i deformacija posuda tankih stjenki. Smicanje (odrez). Geometrijske karakteristike ravnih presjeka štapa. Torzija ravnih štapova. Torzija štapova neokruglog poprečnog presjeka. Savijanje ravnih štapova. Savijanje sastavljenih štapova i štapova promjenjive krutosti. Središte posmika. Deformacija ravnog štapa pri savijanju. Rad sa laboratorijskom opremom (gdje je to prikladno). |
|||||||||
|
1.5. Vrste izvođenja nastave |
x predavanja seminari i radionice x vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava |
x samostalni zadaci multimedija i mreža x laboratorij mentorski rad ostalo _____________ |
|||||||
|
1.6. Komentari |
|
||||||||
|
1.7. Obveze studenata |
|||||||||
|
Redovito pohađanje nastave, kolokviji, ispit (tijekom semestra kontinuirana provjera znanja ili na kraju semestra pismeni i usmeni ispit). |
|||||||||
|
1.8. Praćenje[1] rada studenata |
|||||||||
|
Pohađanje nastave |
2,5 |
Aktivnost u nastavi |
|
Seminarski rad |
|
Eksperimentalni rad |
|
||
|
Pismeni ispit |
(2,0) |
Usmeni ispit |
(1,5) |
Esej |
|
Istraživanje |
|
||
|
Projekt |
|
Kontinuirana provjera znanja |
3,5 |
Referat |
|
Praktični rad |
|
||
|
Portfolio |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
|||||||||
|
Tijekom semestra – aktivan pristup – putem kolokvija Tijekom semestra održat će se tri pismena kolokvija (teorija + zadaci). Svaki kolokvij se boduje sa 100 bodova (100 bodova teorija, 100 bodova zadaci). Ukoliko student ostvari najmanje 75 bodova po svakom kolokviju oslobođen je pismenog i usmenog dijela ispita. Ukoliko student ostvari najmanje 60 do 74 bodova oslobođen je pismenog dijela ispita, odnosno treba pristupiti samo usmenom dijelu ispita. Studenti koji ostvare manje od 60 bodova po kolokviju trebaju pristupiti polaganju ispita na kraju semestra. Na kraju semestra – pismeni i usmeni ispit Na kraju semestra polaže se ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita se boduje sa 100 bodova (četiri zadatka, svaki se boduje sa 25 bodova), usmeni dio ispita se boduje sa 100 bodova. Da bi student stekao pravo pristupa usmenom dijelu ispita treba na pismenom dijelu ostvariti najmanje 50 bodova, što podrazumijeva najmanje dva u potpunosti točno riješena zadatka. Završnu ocjenu čini približni prosjek ocjene s kolokvija (pismenog i usmenog), odnosno ispita (pismenog i usmenog), uz uvjet da su oba ocjenjena pozitivno. |
|||||||||
|
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) |
|||||||||
|
Šimić, V.: Otpornost materijala I, Školska knjiga, Zagreb, 2002. |
|||||||||
|
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) |
|||||||||
|
Timothy A. Philpot, Jeffery S. Thomas: Mechanics of Materials: An Integrated Learning System, 5th ed. ISBN: 978-1-119-60301-6. Wiley, 2019. Brnić, J., Turkalj, G.: Nauka o čvrstoći I, Teh.fakultet sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004. Alfirević, I.: Nauka o čvrstoći I Tehnička knjiga i Golden marketing, 1994. |
|||||||||
|
1.12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija |
|||||||||
|
Uvjeti koji proizlaze iz studijskog programa Sveučilišnog prijediplomskog studija Građevinarstvo i uvjeti koji proizlaze iz sustava osiguranja kvalitete Fakulteta. |
|||||||||
|
2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA |
|||
|
2. 1. Nastavna aktivnost |
2. 2. Aktivnost studenta |
2. 3. Ishod učenja |
2. 4 Metoda procjene |
|
Predavanja i vježbe |
Pohađanje nastave |
1-7 |
Evidentiranje prisutnosti |
|
Aktivnost u nastavi |
Odgovaranje na pitanja, rješavanje samostalnih zadataka |
1-7 |
Evidentiranje aktivnog sudjelovanja |
|
Provjera znanja |
Odgovaranje na pismena i usmena pitanja |
1-7 |
Ocjenjivanje odgovora |