Preddiplomski sveučilišni studij Građevinarstvo

Tehnologija visokogradnje (PSS-GRAD)


TEHNOLOGIJA VISOKOGRADNJEOznaka: 2.16–100
Nositelj Izv.prof.dr.sc. HRVOJE KRSTIĆ dipl.ing.građ.
Asistenti MIHAELA TENI, mag.ing.aedif.
Studijski program Preddiplomski sveučilišni studij Građevinarstvo
Status predmeta Izborni
Godina 2.
Način izvođenja nastave: P + V + S = 45 + 15 + 0
ECTS 5,0

 

Ciljevi predmeta
Upoznati studente s osnovnim tipovima suvremenih građevinskih strojeva i mogućnostima njihove primjene, te razumjeti način njihovog funkcioniranja pri korištenju i različite praktične utjecaje na učinak stroja koji se može postići, što će im sve biti potrebno u radu na gradilištu (u svojstvu voditelja), kao i pripremi (planiranju) realizacije građevinskih projekata.

 

Uvjeti za upis predmeta
Nema

 

Očekivani ishodi učenja za predmet
  • Razlikovati građevinske strojeve s obzirom na njihovu namjenu.
  • Proračunati učinke pojedinih strojeva.
  • Kombinirati rad više različitih strojeva za primjer jednostavnijeg tehnološkog procesa.
  • Definirati i razlikovati elemente tehnologije izvođenja betonskih radova.

 

Sadržaj predmeta
Proizvodnja i obrada građevinskih materijala. Definicija i svrha tehnologije. Osnovne tehnološke metode. Analiza varijantnih rješenja. Kriteriji izbora optimalnog postupka u zavisnosti o raspoloživim proizvodnim resursima. Definiranje i način prikazivanja tehnoloških procesa (dijagram tijeka i karta procesa). Sadržaj tehnološkog projekta. Građevinski radovi u visokogradnji. Proizvodnja kamenih agregata. Postrojenja za usitnjavanje, čišćenje i separiranje.
Tehnologija betonskih radova. Postrojenja za proizvodnju betonskih mješavina. Uvjeti kapaciteta i lokaliteta pogona. Sredstva vanjskog transporta i mogući radijusi prijevoza. Vertikalni i horizontalni transport na gradilištu. Toranjske dizalice, mobilne dizalice, betonske pumpe, betonski topovi, transportne trake. Postupci obrade svježeg betona. Njega betona. Betoniranje u posebnim uvjetima (visoke i niske temperature). Obrada betonskog željeza. Oplate i skele za betonske građevine. Prefabrikacija betonskih konstrukcija. Osnovni montažni sistemi. Spojevi i načini spajanja i monolitizacije.

 

Vrste izvođenja nastave
X predavanja
  seminari i radionice
X vježbe
  obrazovanje na daljinu
  terenska nastava
  samostalni zadaci
  multimedija i mreža
  laboratorij
  mentorski rad
  ostalo

 

Obveze studenata
Prisutnost na nastavi minimalno 70%.

 

Praćenje rada studenta
Pohađanje nastave 2,0
Aktivnost u nastavi 0,25
Seminarski rad  
Eksperimentalni rad  
Pismeni ispit 0,75
Usmeni ispit 1,25
Esej  
Istraživanje  
Projekt  
Kontinuirana provjera znanja 0,75
Referat  
Praktični rad  
Portfolio  
Samostalni program  

 

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Provjera znanja putem kolokvija:
  • 2 kolokvija = 80 bodova
  • uvjet za izlazak na drugi kolokvij je minimalno 50% ili 20 bodova iz prvog kolokvija
  • uspješnim polaganjem oba kolokvija student je oslobođen polaganja pismenog dijela ispita.

Provjera znanja putem ispita:
  • pismena i usmena provjera znanja.

Uvjet za pristupanje usmenom dijelu ispita je uspješno položen pismeni dio ispita (min. 50%).

 

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Lončarić, R.: Organizacija izvedbe građevinskih projekata, Zagreb, 1995.
  • Bučar, G.: Oplate i skele za betonske radove, GF Osijek, 1996.
  • Bučar, G.: Tesarski, armirački i betonski radovi, GF Osijek, 1999.

 

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Trbojević, B.: Građevinske mašine, GK, Beograd, 1989.
  • Slunjski, E.: Građevinski strojevi, Zagreb, 1995.

 

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Organizacija izvedbe građevinskih projekata 8 85
Oplate i skele za betonske radove 0 85
Tesarski, armirački i betonski radovi 11 85

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Postupak praćenja kvalitete s ciljem osiguranja stjecanja definiranih ishoda učenja provdi se kroz:
  • Validaciju ishoda učenja koja se provodi putem redovitog prikupljanja povratnih informacija od strane studenata o tome da li se određeni ishodi učenja postižu i da li su svi ishodi pokriveni (analiza studentske ankete o kvaliteti nastavnika, posjećenost i komunikativnost na predavanjima kao i analiza individualnih/grupnih seminarskih radova)
  • Verfikaciju studija prema ishodima učenja koja se provodi kroz analizu veze između ishoda učenja, metoda poučavanja i ispitivanja znanja studenata na razini studijskih programa. Uključuje i procjenu kako zadani ishodi učenja utječu na opterećenje studenata.