Stručni diplomski studij Građevinarstvo – smjer Vođenje građenja, nadzor i održavanje građevina

• Upoznati hidrotehničke građevine po namjeni i ulozi u pripadnom sustavu;
• Ukazati na važnost primjerenosti konstrukcije terenskim uvjetima i korektnosti izvedbe na funkcionalnost objekata;
• Uvježbati prikazaivanje oblika i iskazivanje količina pojedinih dijelova hidrotehničkih građevina;

• Usporediti hidrotehničke građevine po namjeni, ulozi u sustavima i različitosti dijelova;
• Povezati istražne radove sa osobitostima temeljenja i zaštite gradilišta hidrotehničkih građevina;
• Prosuditi primjerenost konstrukcije građevine lokalnim uvjetima i utjecaj njene izvedbe na funkcionalnost objekta;
• Prikladno nacrtati elemente konstrukcije zaodređene tehničke potrebe;
• Primjeniti bazične hidrotehničke postupke i izraze za proračune dimenzija i količina radova.

Predavanja:
Hidrotehnički sustavi i uloga hidrotehničkih građevina; Razlikovanje hidrotehničkih građevina i sprega sa okolišem; Važnost istražnih radova na lokacijama izvođenja hidrotehničkih građevina; Radovi u prisustvu mirne i tekuće vode; Osobitosti temeljenja i zaštita gradilišta od voda – specifični objekti i zahvati; Brane – posebnosti izvedbe pojedinih tipova (betonske-masivne, raščlanjene, nasute); Funkcionalni parametri i izvedba ustava i crpnih stanica; Regulacijske građevine rijeka – vodni režim okosnica konstrukcija i građenja; Prometni i prirodni elementi – čimbenici građenja i održavanja plovnih putova; Hidrotehnički provodnici (tuneli, cjevovodi, kanali) – primjena, izvođenje, obloge; Građevine i uređaji za propuštanje voda (preljevi, ispusti, brzotoci, slapišta) – utjecaj preciznosti kod dimenzioniranja i izvedbe; Tehničko promatranje i dijagnostika hidrotehničkih objekata;

Vježbe:
Kroz konkretne primjere, iskazivanje (grafičko i numeričko) hidrološkog režima jednostavnijih hidrotehničkih sustava; Provedba inženjerskih hidrauličkih proračuna istjecanja, prelijevanja, crpljenja te energetske transformacije vodnog potencijala; Postupci bilanciranja vodnih količina u cilju iskazivanja učinka hodrotehničkih sustava i građevina.

Moguće polaganje ispita na dva načina:

A) kontinuirano tijekom nastave - pomoću kolokvija:
Bodovanje (maksimalno) : kolokviji 60; samostalni rad do 10; aktivni pristup do 10 bodova, a usmeni ispit 20 - 50; Minimalno po kolokviju za prolaz je 60%, samostalni rad i aktivni pristup podrazumijevaju rješavanje zadataka na vježbama, i izvan satnice te aktivno učešće u nastavi.
Min. broj bodova za oslobađanje od pismenog dijela ispita je 55; Min. broj bodova za upis ocjene (bez usmenog) je 80; Bodovanje i ocjenjivanje: 51-60 dovoljan, 61 - 75 dobar, 76 - 90 vrlodobar, 91-100 izvrstan.
Oko prvog pismenog roka moguće popraviti jedan od neprolaznih kolokvija (prijeći 60%).

B) na ispitu - pismenim i usmeninim dijelom ispita;
Pismeni dio je preduvjet usmenom. Polaganje prema rasporedu ispitnih rokova.

• Pršić, M.; Beraković, B.; Kuspilić, N.: Hidrotehničke građevine, skripta;
• http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradjevine

• Stojić, P., Hidrotehničke građevine, knjiga I, II, III, Građevinski fakultet Sveučilšta u Splitu, Split, 1997.(I), 1998.(II,III);
• Vuković, Ž.: Osnove hidrotehnike, Prvi dio, druga knjiga, Akvamarine, Zagreb, 1995.
• Pršić, M., Tadejević, Z.: Riječni plovni putovi, skripta, Građevinski fakultet Zagreb, 1988.Nonveiller, E.: Nasute brane, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
• Blind, H.: Waserbauten aus Beton, Berlin, Ernst und Sohn, 1987.
• Svetličić, E., Otvoreni vodotoci - regulacije, udžbenik, Fakultet građevinskih znanosti Zagreb, Zagreb, 1987.
• Mosony, E.: Water Power Develompent. Vol. 1, 2 (A, B), Third Ed., Akademiai Kiado, Budapest, 1987.
• Tehničar – građevinski priručnik – 6, Građevinska knjiga, Beograd, 1989.