| ARHITEKTURA INDUSTRIJSKIH ZGRADA | Oznaka: 2.01–108 |
|---|---|
| Nositelj | Izv.prof.dr.sc. SANJA LONČAR-VICKOVIĆ |
| Asistenti | izv.prof.dr.sc. DINA STOBER, dipl.ing.arh. |
| Studijski program | Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo – O |
| Status predmeta | Izborni |
| Godina | 1. |
| Način izvođenja nastave: | P + V + S = 30 + 0 + 30 |
| ECTS | 5,0 |
| Ciljevi predmeta |
|---|
| Cilj predmeta je upoznati studente s tipologijom industrijskih zgrada, korelaciji procesa proizvodnje i organizacije prostora te osnovnim zahtjevima i značajkama građevina projektiranim za industriju. |
| Uvjeti za upis predmeta |
|---|
| Nema |
| Očekivani ishodi učenja za predmet |
|---|
| Opisati povijesni razvoj arhitekture industrijskih zgrada. Poznavati organizaciju različitih tipova građevina za industriju. Analizirati pojedine primjere industrijske arhitekture u kontekstu tipološke i funkcionalne grupe. Razložiti i interpretirati shemu tlocrtne organizacije industrijske zgrade. Analizirati situaciju i razviti prostorno rješenje industrijske zgrade u skladu s proizvodnim procesom. |
| Sadržaj predmeta |
|---|
| Povijest industrijske izgradnje. Industrijska revolucija; materijali, tipologija, konstrukcije. Usvajanje oblika i pojmovnika industrijskog građenja. Radno mjesto; definicija, vrste, dimenzije. Lokacija industrijskih zona i zgrada. Organizacija vanjskog i unutrašnjeg prometa. Tipovi industrijskih zgrada. Tvornice; tekstilna i kožna industrija, metalna industrija, elektroindustrija, kemijska industrija, prehrambena industrija, drvna industrija, grafička industrija, građevinska industrija i skladišta. Zgrade za cestovni, željeznički i zračni promet; autobusne stanice i kolodvori, benzinske crpke, željezničke stanice i kolodvori, aerodromi. Poljoprivredne zgrade i dobra; zgrade za stočarstvo (staje i farme) i ratarstvo (silosi, skladišta, tvornice za preradu voća i povrća, vinarije). Zgrade za proizvodnju i preradu energije; elektrane (termo, nuklearne, hidro), toplane. Prikaz industrijske baštine Osijeka. Tretman i revitalizacija industrijske baštine i primjeri obnove industrijskih građevina u Hrvatskoj i svijetu. |
| Vrste izvođenja nastave | |
|---|---|
| X | predavanja |
| X | seminari i radionice |
| X | vježbe |
| obrazovanje na daljinu | |
| X | terenska nastava |
| samostalni zadaci | |
| multimedija i mreža | |
| laboratorij | |
| mentorski rad | |
| ostalo | |
| Obveze studenata |
|---|
| Prisustvo na nastavi min 70%, aktivno uključivanje u nastavu, izrada seminarskog rada, izrada programskog rada |
| Praćenje rada studenta | |
|---|---|
| Pohađanje nastave | 2 |
| Seminarski rad | 1,5 |
| Projekt | 1,5 |
| Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
|---|
|
A) Ocjenjivanje tijekom nastave: B) Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom izlaganja seminarskog i programskog rada: |
| Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) |
|---|
|
| Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) |
|---|
|
| Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu | ||
|---|---|---|
| Naslov | Broj primjeraka | Broj studenata |
| Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb 2002 | 33 | |
| Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija |
|---|
| Evidencija pohađanja nastave. Evaluacija seminara koji studenti izlažu pred kolegama i u kojem tekstualno i grafički prikazuju odabranu temu, primjenjujući istraživačke vještine te sposobnost samostalnog i timskog rada. Evaluacija projekta/ idejnog rješenja u kojem studenti primjenjuju stečena znanja, vještine i stavove na konkretnom primjeru. Samoevaluacija i studentska anketa. |