Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo

Drvene konstrukcije II


DRVENE KONSTRUKCIJE II Oznaka: 2.05–214
Nositelj

izv.prof.dr.sc Jurko Zovkić, mag.ing.aedif.

Asistenti dr.sc. MARIO JELEČ, mag.ing.aedif. 
Studijski program Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo – smjer NOSIVE KONSTRUKCIJE
Status predmeta Obvezni
Godina 2.
Način izvođenja nastave: P + V + S = 30 + 25 + 5
ECTS 5,0 

 

Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je sinteza i primjena postojećih znanja o drvenim konstrukcijama kroz prikaz suvremenih i naročitih konstrukcija te nadogradnja ovih znanja primjenom metodologije proračuna prema HRN EN-1995 na složenijim drvenim konstrukcijama (ravninske i prostorne), kao i analizu njihove požarne otpornost, trajnosti i metoda ispitivanja. 

 

Uvjeti za upis predmeta
Nema.
Preporuka: Položeni predmeti – Matematika I i II, Mehanika I i II, Otpornosti materijala I i II, Građevna statika I i II 

 

Očekivani ishodi učenja za predmet
Nabrojati i opisati nekoliko suvremenih drvenih konstrukcija. Ukratko opisati naročite drvene konstrukcije. Primijeniti metodologije proračuna prema HRN EN-1995 na složenije drvene konstrukcije opterećene u ravnini i prostoru. Izdvojiti i opisati nekoliko povijesnih drvenih građevina. Izračunati požarnu otpornost elemenata drvenih građevina. 

 

Sadržaj predmeta
Pregled suvremenih drvenih konstrukcija i znanstvena istraživanja. Naročite drvene konstrukcije (hale raspona preko 30m, zatvorena kupališta, sportske dvorane). Povijesne građevine, utvrđivanje stanja nosivosti i uporabivosti, postupci sanacije. Drveni mostovi. Požarna otpornost drvenih građevina. Trajnost drvenih građevina. Ispitivanje drvenih nosivih struktura probnim opterećenjem in situ. 

 

Vrste izvođenja nastave
predavanja
  seminari i radionice
vježbe
  obrazovanje na daljinu
terenska nastava
samostalni zadaci
  multimedija i mreža
  laboratorij
mentorski rad
  ostalo

 

Obveze studenata
Uvjeti za dobivanje potpisa:
Redovno pohađanje predavanja i vježbi (manje od 30% izostanaka) i ispravno riješen i predan semestralni zadatak do kraja semestra u kojem traje predmet. Semestralni zadatak studenti dobivaju nakon četvrtih vježbi. 

 

Praćenje rada studenta
Pohađanje nastave 2,00 
Seminarski rad 1,00 
Pismeni ispit (1,00) 
Usmeni ispit (1,00)
Kontinuirana provjera znanja 2,00

 

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Prvi način (kolokvijalni način polaganja ispita): Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave. Tijekom nastave studentima će biti ponuđena dva kolokvija (kontinuirana provjera znanja). Ukupan broj postotaka koje student može ostvariti tijekom nastave je 100% (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici).
Primjer:
Kontinuirana provjera znanja: ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 bodova
1. Pohađanje nastave (max. 3. izostanka s predavanjima i vježbi): 5 bodova
2. Aktivnost u nastavi (na predavanjima i vježbama): 10 bodova
3. Pismeni i usmeni ispit: 80 bodova

1. Kolokvij (zadaci+teorija): 40 (23+17) bodova (za prolaz kolokvija potrebno je minimalno 20 bodova, od čega 8 iz teorije i 12 iz zadataka)
2. Kolokvij (zadaci+teorija): 40 (23+17) bodova (za prolaz kolokvija potrebno je minimalno 20 bodova, od čega 8 iz teorije i 12 iz zadataka)

4. Seminarski rad (semestralni zadatak): 5 bodova
Konačna ocjena koja se upisuje u indeks (potrebno je prijaviti ispit):

  • dovoljan (2)……..51-60 bodova
  • dobar (3)……….. 61-75 bodova
  • vrlo dobar (4)….. 76-90 bodova
  • izvrstan (5)……...91-100 bodova

Drugi način (klasični način polaganja ispita): Nakon položenog pismenog ispita, student može pristupiti završnom usmenom ispitu.
Pismeni ispit traje 120 minuta. Dozvoljeno je koristiti svu dostupnu literaturu (ne smiju se imati posebno riješeni primjeri). Nakon položenog pismenog ispita, može se pristupiti završnom usmenom ispitu. Ukoliko student ne položi usmeni ispit, mora ponovno izaći na pismeni ispit. Na pismeni ispit obavezno ponijeti: dvolisnicu, par čistih papira, kalkulator, olovku i gumicu.

NAPOMENA: Student ne može izaći na ispit (niti dobiti ocjenu) dok ne dobije potpis od nositelja predmeta.

 

 

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Takač, S.: Novi koncept sigurnosti drvenih konstrukcija, Sveučilišni udžbenik Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 1997.
  • Holzbauwerke - Bemessung und Baustoffe STEP1, 2, 3 nach EUROCODE 5. Information dienst Holz, 1995 Fachverlag Holz, Düsseldorf.
  • Bjelanović, A., Rajčić, V.: Drvene konstrukcije prema europskim normama, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (II izdanje 2007.)

 

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • CIB W80/RILEM 71 - PSL: Prediction of service life of building materials and components. CIB - publication 96. 1987.
  • Martensson, A., Thelandersson, S.: Control of deflections in timber structures with reference to EUROCODE 5. Proc. of the CIB W18 Meeting, Ahus; Schweden, Paper 25–102-2. 1992.
  • Larsen, H. J:, Gustafsson, P. J., Traberg, S.: Glass fibre reinforcement perpendicular to grain. In: Proc. of the Pacific Timber Eng. Conf. Australija. 1994.
  • Žagar, Z: Drvene konstrukcije I-IV, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.
  • Žagar, Z: Drveni mostovi, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001.
  • HRN EN1-995.
  • Tehnički propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10, 136,12).
  • HRN EN-1995.
  • HRN EN-1993.
  • HRN EN-1991.
  • HRN EN-1990.

 

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Novi koncept sigurnosti drvenih konstrukcija   
Holzbauwerke - Bemessung und Baustoffe STEP1, 2, 3 nach EUROCODE 5. Information dienst Holz, 1995 Fachverlag Holz, Düsseldorf  
Drvene konstrukcije prema europskim normama  14+5   

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Praćenje pohađanja predavanja i vježbi. Stalna interakcija sa studentima na predavanjima i vježbama. Polaganjem ispita preko kolokvija, izradom semestralnog zadatka tijekom semestra, pismenim ispitom, završnim usmenim ispitom. Analiza prolaznosti na kolokvijima, pismenom i završnom usmenom ispitu. Provođenjem ankete (anonimne) na zadnjim predavanjima.