Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo

Sistemsko inženjerstvo

SISTEMSKO INŽENJERSTVO Oznaka: 2.15–113
Nositelj

Izv.prof.dr.sc. UROŠ KLANŠEK

doc.dr.sc. MARIO GALIĆ, dipl.ing.građ. 
Asistent ---
Studijski program Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo – smjer ORGANIZACIJA, TEHNOLOGIJA I MENADŽMENT GRAĐENJA
Status predmeta Obvezni
Godina 1.
Način izvođenja nastave: P + V + S = 30 + 30 + 0
ECTS 5,0 

 

Ciljevi predmeta
Razviti povjerenje studenata u mogućnost usavršavanja i optimiziranja procesa građenja kroz iteracije, a sumnjati u početna i naizgled očigledna rješenja problema. 

 

Uvjeti za upis predmeta
Nema 

 

Očekivani ishodi učenja za predmet
  • Otkriti izglede u kaotičnoj situaciji i razumjeti njenu kompleksnost.
  • Prepoznati sistemske osobine (otvorenosti, svrsishodnosti, multidimenzionalnosti, sinergičnosti, kontraintinuitivnosti) u stvaranju proizvodnih sistema i razvoja projekata.
  • Primijeniti sistemska načela faznog napredovanja (od grubog ka finom) u cikličkog razvoja rješavanja problema kroz iteracije situativnih, kreativnih i selektivnih procesa rješavanja.

 

Sadržaj predmeta
Sistemsko mišljenje kao komponenta sistemskog inženjeringa (S.E.). Opći sistemski pojmovi. Opće modelske predstave o otvorenim dinamičkim sistemima. Značenje sistemskog pristupa kod planiranja. Zadaci sistemskog inženjeringa (Formuliranje ciljeva, Definiranje planskih faza, Prikupljanje i obrada informacija, Svrhovito strukturiranje ukupnog sistema u operativne podsisteme, formuliranje kriterija uspješnosti, Optimalno korištenje raspoloživih resursa, Fleksibilno planiranje ideja i tehnologija sa što nižim rizicima).
Razvojni modeli S.E. (Od grubog ka detaljnom, Razvojne faze sistema, ciklusi rješavanja problema, Odnos ciklusa rješavanja problema i razvojnih faza). Metodologija S.E. (Analiza stanja, Definiranje problema, Prijedlog, Analiza i ocjena koncepta, Izbor varijante, Planiranje razvoja, Planiranje izvedbe).
Sistematika sistemskih znanosti i međuodnos (Sistemska istraživanja, sistemska teorija, Teorija odlučivanja, Operacijska istraživanja).
Primjene sistemskog koncepta na proizvodne probleme (Super i subsistemi, Poduzeće kao sistem, Učinkovitost organizacijskih sistema, Projekt organizacije građenja kao sistem).
Instrumentalne podloge za manipuliranje proizvodnim sistemima (Upravljanje i reguliranje). Sistemska teorija i organizacijska teorija (Sistemski orijentirana istraživanja organizacija, Sistemski
orijentirana stvaranja organizacija). Pojam reinženjeringa u procesima građenja. 

 

Vrste izvođenja nastave
X  predavanja
X  seminari i radionice
X  vježbe
  obrazovanje na daljinu
  terenska nastava
X  samostalni zadaci
  multimedija i mreža
  laboratorij
  mentorski rad
  ostalo

 

Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja i vježbi; izrada eseja i seminarskog rada. 

 

Praćenje rada studenta
Pohađanje nastave 2,4 
Seminarski rad 1,2 
Usmeni ispit 1,5 
Esej 0,9 

 

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Uvjet za polaganje usmenog ispita je predaja seminarskog rada i eseja.

 

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Daenzer, W.F.(Hrsg.): Systems Engineering, Verlag Industrielle Organisation, Zuerich, 2002.
  • Churcman, C. W.: Sistemski pristup, CDD, Zagreb, 1986.

 

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • Mayer, P.E.: Systemtheorie and Simulation von Systemen, Scriptum TU, München, 1999.
  • Zangemeister, Ch.: Nutzwertanalyse in der Systemtechnik, C. Hanser, München, 1971.
  • Luhmann, N.: Teorija sistema, Globus, Zagreb, 1981.

 

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
Daenzer, W.F.(Hrsg.): Systems Engineering, Verlag Industrielle Organisation, Zuerich, 2002.  0 35 
Churcman, C. W.: Sistemski pristup, CDD, Zagreb, 1986.  0  35 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Postupak praćenja kvalitete s ciljem osiguranja stjecanja definiranih ishoda učenja provdi se kroz:

  • Validaciju ishoda učenja koja se provodi putem redovitog prikupljanja povratnih informacija od strane studenata o tome da li se određeni ishodi učenja postižu i da li su svi ishodi pokriveni (analiza studentske ankete o kvaliteti nastavnika, posjećenost i komunikativnost na predavanjima kao i analiza individualnih/grupnih seminarskih radova)
  • Verfikaciju studija prema ishodima učenja koja se provodi kroz analizu veze između ishoda učenja, metoda poučavanja i ispitivanja znanja studenata na razini studijskih programa. Uključuje i procjenu kako zadani ishodi učenja utječu na opterećenje studenata.

Korisni linkovi