|
Opće informacije |
||
|
Predavanja |
NE IZVODI SE |
|
|
Vježbe |
|
|
|
Naziv predmeta |
Profesionalna etika, sociologija rada i organizacijska psihologija |
|
|
Studijski program |
Sveučilišni prijediplomski studij Građevinarstvo |
|
|
Status predmeta |
Izborni (Usmjerenje OTM) / Izborni |
|
|
Godina / Semestar |
3. godina / 6. semestar |
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave |
ECTS koeficijent opterećenja studenata |
3,0 |
|
Broj sati (P+V+S) |
15+15+0 |
|
|
1. OPIS PREDMETA |
|||||||||
|
1. 1. Ciljevi predmeta |
|||||||||
|
Argumentirati spoznaju da je uz poznavanje građevinske struke, na radnom mjestu bitno znati se nositi s različitim moralnim pitanjima, funkcionirati i kao pojedinac i kao član radne skupine te poznavati osnove organizacijske psihologije. |
|||||||||
|
1. 2. Uvjeti za upis predmeta |
|||||||||
|
Nema. |
|||||||||
|
1. 3. Očekivani ishodi učenja za predmet |
|||||||||
|
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
|
|||||||||
|
1. 4. Sadržaj predmeta |
|||||||||
|
Pojam i obuhvat inženjerske etike. Etički kodeks kao obvezni instrument osiguravanja etičnog odlučivanja i ponašanja u organizacijama. Etičke dileme i etička odgovornost (predrasude, korupcija, mobbing i dr.). Moralni okvir – vrline u inženjerstvu i motivi inženjera. Profit i profesionalni izazovi vs. sigurnost i smanjenje rizika – zaštita na radu. Društveno odgovorno ponašanje inženjera građevinarstva. Građevinarstvo i ekološka etika: održivi razvoj. Računalna etika i internet (plagijarizam, nelegalni softveri i dr.). Razvijanje kritičkog mišljenja. Samopoimanje, samopoštovanje, samoopravdanje. Grupni procesi u timskom radu (struktura grupe, uloge u timu, sukob i suradnja). Stavovi i promjena stava i ponašanja – konformizam. Emocionalna inteligencija. Pojam društva i društvene strukture. Suvremeni društveni trendovi kao izazov u građevinarstvu: demografske promjene, migracije (starenje i odljev radne snage). Društvene nejednakosti (stratifikacija društva): generacijski jaz, spolne i vjerske nejednakosti. Organizacijska kultura u pozadini etičkih i socioloških pitanja i djelovanja. Osnovni čimbenici radne uspješnosti. Razvoj karijere. Umor i stres. Motivacija za rad. |
|||||||||
|
1. 5. Vrste izvođenja nastave |
x predavanja x seminari i radionice x vježbe |
x samostalni zadatci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad |
|||||||
|
1. 6. Komentari: Nema |
|||||||||
|
1. 7. Obaveze studenata |
|||||||||
|
Obveze studenta su ujedno i uvjeti za potpis: - prisutnost na predavanjima: tolerira se izostanak do 25% satnice - prisutnost na vježbama: tolerira se izostanak do 25% satnice |
|||||||||
|
1. 8. Praćenje rada studenata |
|||||||||
|
Pohađanje nastave |
1 |
Aktivnost u nastavi |
0,5 |
Seminarski rad |
|
Eksperimentalni rad |
|
||
|
Pisani ispit |
0,8* |
Usmeni ispit |
0,2* |
Esej |
0,5 |
Istraživanje |
|
||
|
Projekt |
|
Kontinuirana provjera znanja |
1 |
Referat |
|
Praktični rad |
|
||
|
Portfolio |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1. 9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
|||||||||
|
1. Kolokviji Tijekom semestra predviđena su dva (2) kolokvija. Kolokviji se održavaju nakon što se obrade pripadajuće nastavne cjeline, a točan datum kolokvija određuje se početkom semestra. Kolokviji se polažu pismeno. Studenti na pitanja odgovaraju zaokruživanjem ponuđenih odgovora, nadopunjavanjem napisanih tvrdnji ili samostalnim upisivanjem odgovora na pitanje. Kod pitanja sa zaokruživanjem odgovora moguće je da je točno više od jednog ponuđenog odgovora. Udio bodova koje je moguće ostvariti na kolokvijima u konačnoj ocjeni je minimalno 50%. 2. Aktivnosti u nastavi Sa studentima se tijekom semestra provode različite aktivnosti u nastavi, poput grupnih zadataka na satu, studija slučaja te individualnih eseja na relevantne teme. Sve aktivnosti se boduju te ulaze u konačnu ocjenu. Njihov udio u konačnoj ocjeni je do 50%. 3. Nužni uvjeti za oslobađanje od ispita i upis ocjene su: - ispunjene gore navedene obveze studenata - ostvareno minimalno 50 od ukupno 100 mogućih bodova iz kolokvija i aktivnosti u nastavi zajedno Ukoliko student zadovoljava sve nužne uvjete, može biti oslobođen polaganja ispita i dobiti konačnu ocjenu. U tom slučaju konačna ocjena izračunava se kao zbroj bodova iz aktivnosti u nastavi te bodova ostvarenih na kolokvijima, pri čemu je moguće postići ukupno 100 bodova, a skala ocjenjivanja je kako slijedi: dovoljan (2).................................50 – 59 boda dobar (3)....................................60 – 74 bodova vrlo dobar (4)...............................75 – 89 bodova izvrstan (5).................................90 – 100 bodova 4. Ispit Ispit polažu svi studenti koji nisu ostvarili oslobađanje od ispita na kraju semestra, a zadovoljili su uvjete za potpis. Ispit je pismeni. Usmeni ispit održava se samo za studente koji su položili pismeni ispit ali su izrazili želju za većom ocjenom te one koji imaju medicinskih poteškoća s pismenim izražavanjem. Konačna ocjena donosi se temeljem ostvarenog rezultata na ispitu prema sljedećoj skali: dovoljan (2).................................50% - 59% dobar (3)....................................60% - 74% vrlo dobar (4)...............................75% - 89% izvrstan (5).................................90% - 100% U slučaju usmenog ispita, ocjena ovisi o nastavničinoj procjeni znanja koje je iskazao student. |
|||||||||
|
1. 10. Obavezna literatura |
|||||||||
|
Robbins, S., Judge, T.: Organizacijsko ponašanje Nastavni materijali web GRAFOS |
|||||||||
|
1. 11. Dopunska literatura |
|||||||||
|
Arnold, J.; Silvester, J; Patterson, F.; Robertson, I.; Cooper, C. & Burnes, B. (2005). Work Psychology (4th ed.) Prentice-Hall http://library.wbi.ac.id/repository/280.pdf Aronson, E., Wilson, T., Akert, R.: Socijalna psihologija Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost; Urednici: Jalšenjak, B., Krkač, K. Martin, M., Schinzinger, R.: Etika u inženjerstvu Jex, S. M. & Britt, T. W. (2008). Organizational psychology: A scientist- practitioner approach. New Jersey: John Wiley and Sons |
|||||||||
|
1. 12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija |
|||||||||
|
Postupak praćenja kvalitete s ciljem osiguranja stjecanja definiranih ishoda učenja provodi se kroz: 1. Validaciju ishoda učenja koja se provodi putem redovitog prikupljanja povratnih informacija od strane studenata o tome da li se određeni ishodi učenja postižu i da li su svi ishodi pokriveni (analiza studentske ankete o kvaliteti nastavnika, posjećenost i komunikativnost na predavanjima kao i analiza individualnih/grupnih seminarskih radova) 2. Verfikaciju studija prema ishodima učenja koja se provodi kroz analizu veze između ishoda učenja, metoda poučavanja i ispitivanja znanja studenata na razini studijskih programa. Uključuje i procjenu kako zadani ishodi učenja utječu na opterećenje studenata. |
|||||||||
|
2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA |
|||
|
2. 1. Nastavna aktivnost |
2. 2. Aktivnost studenta |
2. 3. Ishod učenja |
2. 4 Metoda procjene |
|
Predavanja |
Praćenje nastave |
1,2,3,4,5,6 |
Kontinuirana provjera znanja / ispit |
|
Seminari i radionice |
- Izrada seminarskog rada - prezentacija seminarskog rada - izvođenje aktivnosti na radionicama |
1,2,3,4,5,6 |
Pohađanje nastave / aktivnost u nastavi |
|
Vježbe |
Izvođenje aktivnosti na vježbama |
1,2,3,4,5,6 |
Pohađanje nastave / aktivnost u nastavi |
|
Obrazovanje na daljinu |
Praćenje nastave |
1,2,3,4,5,6 |
Pohađanje nastave |
|
Samostalni zadatci |
Izvršenje zadanih zadataka |
3,4,6 |
esej |