|
Opće informacije |
||
|
Predavanja |
||
|
Vježbe |
||
|
Naziv predmeta |
Osnove drvenih konstrukcija |
|
|
Studijski program |
Sveučilišni prijediplomski studij Građevinarstvo |
|
|
Status predmeta |
Obavezni |
|
|
Godina / Semestar |
3. godina / 5. semestar |
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave |
ECTS koeficijent opterećenja studenata |
5,0 |
|
Broj sati (P+V+S) |
30+25+5 |
|
|
1. OPIS PREDMETA |
|||||||||
|
1. 1. Ciljevi predmeta |
|||||||||
|
Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s drvetom kao građevinskim materijalom, usvajanje osnovnih znanja o svojstvima, mogućnostima, uvjetima i načinu primjene drva u graditeljstvu te o metodologiji proračuna jednostavnijih i tipskih drvenih konstrukcija opterećenih u ravnini i prostorno prema HRN EN-1995. Ova znanja postat će podloga studentima u daljnjoj edukaciji te im omogućiti stjecanje ograničenih kompetencija u području drvenih konstrukcija i konstrukterstva općenito. |
|||||||||
|
1. 2. Uvjeti za upis predmeta |
|||||||||
|
Nema. Preporuka: a) Položeni predmeti – Matematika I i II, Mehanika I, Otpornosti materijala I, Građevna statika I b) Odslušani predmeti – Mehanika II, Otpornost materijala II |
|||||||||
|
1. 3. Očekivani ishodi učenja za predmet |
|||||||||
|
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći: 1. Nabrojati osnovne vrste drveta i razrede čvrstoće cjelovitog i lijepljenog lameliranog drva koji se primjenjuju u građevinarstvu. 2. Objasniti svojstva drva. 3. Skicirati i razlikovati jednostavne i tipske statičke sustave drvenih konstrukcija. 4. Primijeniti metodologije proračuna prema HRN EN-1995 na jednostavne i tipske drvene konstrukcije opterećene u ravnini i prostoru, odnosno ravninske i prostorne štapne elemente. 5. Provesti kontrolu dokaza nosivosti i stabilnosti elemenata drvenih konstrukcija opterećenih u ravnini i prostoru. |
|||||||||
|
1. 4. Sadržaj predmeta |
|||||||||
|
Uvod, povijesni razvoj drvenih konstrukcija, tendencije daljeg razvoja. Drvo kao građevinski materijal - biologija drva, proizvodnja građevinskog drva, tehnička svojstva, reologija drva, zaštita drva u drvenim konstrukcijama. Tipovi drvenih konstrukcija, suvremene drvene konstrukcije, lijepljeno lamelirano drvo. Osnove drvenih konstrukcija – grafičko predstavljanje drvenih konstrukcija, materijalne konstante drva, propisi HRN EN-1995. Spojevi i spajala u drvenim konstrukcijama – pregled, osnove konstruiranja spojeva, stabilnost spojeva, spojna sredstva, pregled spajala, dimenzioniranje spajala. Stabilnost drvenih konstrukcija – osnove dokaza stabilnosti, opterećenja i utjecaji, dokazi stabilnosti elemenata drvenih konstrukcija, elementi prostorne stabilnosti. |
|||||||||
|
1. 5. Vrste izvođenja nastave |
x predavanja x seminari i radionice x vježbe |
x samostalni zadatci multimedija i mreža x laboratorij |
|||||||
|
1. 6. Komentari |
|||||||||
|
1. 7. Obaveze studenata |
|||||||||
|
Redovito pohađanje predavanja i vježbi i ispravno riješen i predan semestralni zadatak do kraja semestra u kojem traje predmet. Semestralni zadatak studenti dobivaju nakon četvrtih vježbi. |
|||||||||
|
1. 8. Praćenje rada studenata |
|||||||||
|
Pohađanje nastave |
2,0 |
Aktivnost u nastavi |
|
Seminarski rad |
0,5 |
Eksperimentalni rad |
|
||
|
Pisani ispit |
1,5 |
Usmeni ispit |
1,0 |
Esej |
|
Istraživanje |
|
||
|
Projekt |
|
Kontinuirana provjera znanja |
(2,5) |
Referat |
|
Praktični rad |
|
||
|
Portfolio |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
1. 9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu |
|||||||||
|
Prvi način (kolokvijalni način polaganja ispita): Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave. Tijekom nastave studentima će biti ponuđena dva kolokvija (kontinuirana provjera znanja). Ukupan broj postotaka koje student može ostvariti tijekom nastave je 100% (ocjenjuju se aktivnosti označene u nastavku). Primjer: Kontinuirana provjera znanja: ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 bodova 1. Pohađanje nastave (max. 3. izostanka s predavanjima i vježbi): 5 bodova 2. Aktivnost u nastavi (na predavanjima i vježbama): 10 bodova 3. Pismeni i usmeni ispit: 80 bodova 1. Kolokvij (zadaci+teorija): 40 (23+17) bodova (za prolaz kolokvija potrebno minimalno 20 bodova, od čega 8 iz teorije tj. 12 iz zadataka) 2. Kolokvij (zadaci+teorija): 40 (23+17) bodova (za prolaz kolokvija potrebno minimalno 20 bodova, od čega 8 iz teorije tj. 12 iz zadataka) 4. Seminarski rad (semestralni zadatak): 5 bodova Konačna ocjena koja se upisuje u indeks (potrebno je prijaviti ispit): - dovoljan (2)……..50-59 bodova - dobar (3)……….. 60-74 bodova - vrlo dobar (4)….. 75-89 bodova - izvrstan (5)……...90-100 bodova Drugi način (klasični način polaganja ispita): Nakon položenog pismenog ispita, student može pristupiti završnom usmenom ispitu. Pismeni ispit traje 120 minuta. Dozvoljeno je koristiti svu dostupnu literaturu (ne smiju se imati posebno riješeni primjeri). Nakon položenog pismenog ispita, može se pristupiti završnom usmenom ispitu. Ukoliko student ne položi usmeni ispit, mora ponovno izaći na pismeni ispit. Na pismeni ispit obavezno ponijeti: dvolisnicu, par čistih papira, kalkulator, olovku i gumicu. NAPOMENA: Student ne može izaći na ispit (niti dobiti ocjenu) dok ne dobije potpis od nositelja predmeta. |
|||||||||
|
1. 10. Obavezna literatura |
|||||||||
|
Bjelanović, A., Rajčić, V.: Drvene konstrukcije prema europskim normama, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (II izdanje 2007.) Markulak, D., Zovkić, J., Kraus, I.: Građevinske konstrukcije u zgradarstvu, Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, 2021. |
|||||||||
|
1. 11. Dopunska literatura |
|||||||||
|
HRN EN 1995-1-1 Žagar, Z: Drvene konstrukcije I-IV, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999. Colling, F.: Hlozbau (Grundlagen und Bemessung nach EC5), Springer Vieweg, 2019. (6. Izdanje) Colling, F.: Hlozbau - Beispiele (Musterlösungen und Bemessungstabellen nach EC5), Springer Vieweg, 2019. (6. Izdanje) Becker, K., Rautenstrauch, K., Ingenieurholzbau nac Eurocode 5 (Konstruction, Berechnung, Ausführung), Ernst&Sohn, 2012. Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/2017, 75/2020, 7/2022) |
|||||||||
|
1. 12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija |
|||||||||
|
Praćenje pohađanja predavanja i vježbi. Stalna interakcija sa studentima na predavanjima i vježbama. Polaganjem ispita preko kolokvija, izradom semestralnog zadatka tijekom semestra, pismenim ispitom, završnim usmenim ispitom. Analiza prolaznosti na kolokvijima, pismenom i završnom usmenom ispitu. |
|||||||||
|
2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA |
|||
|
2. 1. Nastavna aktivnost |
2. 2. Aktivnost studenta |
2. 3. Ishod učenja |
2. 4 Metoda procjene |
|
Predavanja i vježbe |
Pohađanje nastave |
1,2,3,4,5 |
Evidencija prisutnosti. Aktivnost na nastavi |
|
Seminarski rad uz mentoriranje i rad u timovima |
Izrada seminarskog rada |
1,3,4,5 |
Pregledavanje i ocjenjivanje seminarskog rada |
|
Pismeni ispit |
Pisanje pismenog ispita |
1,3,4,5 |
Pregledavanje i ocjenjivanje pismenog ispita |
|
Kolokviji |
Kontinuirana provjera znanja |
1,2,3,4,5 |
Pregledavanje i ocjenjivanje kolokvija |
|
Usmeni ispit |
Usmeni ispit |
1,2,3,4,5 |
Ocjenjivanje odgovora |