Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo

Spregnute konstrukcije


SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Oznaka: 2.05–217
Nositelj prof.dr.sc. DAMIR MARKULAK 
Asistenti doc. dr. sc. TIHOMIR DOKŠANOVIĆ, mag.ing.aedif.
Studijski program Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo – K
Status predmeta Izborni
Godina 2.
Način izvođenja nastave: P + V + S = 30 + 25 + 5
ECTS 5,0 

 

Ciljevi predmeta
  • upoznati studente s ponašanjem spregnutih konstrukcija općenito a posebno konstrukcija izrađenih od čelika i betona
  • definirati ključne čimbenike koji utječu na ponašanje spregnutih konstrukcijskih elemenata izrađenih od čelika i betona
  • osposobiti studente za provedbu dimenzioniranja spregnutih konstrukcijskih elemenata – greda/nosača, stupova i ploča

 

Uvjeti za upis predmeta
Nema 

 

Očekivani ishodi učenja za predmet

Po završetku nastave iz ovoga kolegija student će moći:

  • primijeniti znanja o karakteristikama čelika i betona kao građevinskih materijala te prepoznati njihov utjecaj na ponašanje spregnutih konstrukcijskih elemenata
  • shvatiti način utjecaja pojedinih relevantnih čimbenika na karakteristike ostvarene spregnute veze između čeličnog i betonskog dijela spregnutog elementa
  • analizirati učinke djelovanja na spregnute konstrukcijske elemente
  • dimenzionirati karakteristične vrste spregnutih konstrukcijskih elemenata u visokogradnji (grede/nosače, stupove i ploče)

 

Sadržaj predmeta
Nazivlje i pojmovi relevantni kod sprezanja. Pregled sadržaja EN1994. Karakteristike čelika i betona bitne kod analize spregnutih elemenata. Specifičnosti spregnutih konstrukcija iz aspekta dokazivanja sigurnosti. Spregnuto djelovanje čelika i betona. Vrste spregnutih elemenata u visokogradnji te načini ostvarenja sprezanja u njima. Spregnute grede – konstrukcijska preporuke i ograničenja, proračunski tretman, elastična i plastična otpornost poprečnog presjeka, otpornost grede kao cjeline. Spregnuti stupovi – konstrukcijske preporuke i ograničenja, proračunski tretman, otpornost poprečnog presjeka, otpornost stupa kao cjeline. Spregnute ploče – konstrukcijske preporuke i ograničenja, proračunski tretman i posebnosti. Sredstva za sprezanje – vrste, konstrukcijske preporuke i posebnosti, proračunski tretman. Spojevi u spregnutim konstrukcijama. Protupožarna otpornost spregnutih konstrukcija. 

 

Vrste izvođenja nastave
predavanja
seminari i radionice
vježbe
  obrazovanje na daljinu
terenska nastava
samostalni zadaci
  multimedija i mreža
  laboratorij
X mentorski rad
  ostalo

 

Obveze studenata
Redovito pohađanje predavanja i vježbi (min. 70% od ukupne satnice) te izrađeni i uspješno predani semestarski radovi (do kraja tekućeg semestra). 

 

Praćenje rada studenta
Pohađanje nastave 0,5 
Aktivnost u nastavi 0,5 
Seminarski rad 0,5 
Pismeni ispit 1,5 
Usmeni ispit

 

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Način polaganja ispita:

  • putem kolokvija: predviđena su dva kolokvija koja ravnomjerno obuhvaćaju gradivo predmeta; koncept je takav da praktični dio kolokvija ujedno čini i dijelove semestarskog rada, no u slučaju da su predani do unaprijed određenog datuma boduju se i kao praktični dio kolokvija; teorijski dio kolokvija piše se prema rasporedu i bez mogućnosti korištenja literature; ukupni broj bodova koji se može skupiti je 100; uvjet za izlazak na naredni kolokvij je uspješno položen prethodni kolokvij
    • tijekom predavanja studenti se imaju priliku javiti za izradu i prezentaciju osobnog seminarskog rada koji obrađuju opće teme prikladne za seminarsku obradu; uspješno pripremljeni i prezentirani seminarski rad vrednuje se kao maksimalno ostvareni broj bodova iz teorijskog dijela pripadajućeg kolokvija (u slučaju da student nije kolokvirao ponderirana ocjena iz seminara se pribraja prolaznoj ocjeni iz pismenog ispita te se na taj način izračunava konačna ocjena pismenog dijela ispita)
  • putem pismenog ispita: pismeni dio ispita sastoji se iz dva dijela – teorijskog dijela s 4 pitanja i praktičnog dijela s jednim ili dva kraća zadatka. Pismeni ispit piše se 120 minuta. Materijale potrebne za rješavanje zadatka student dobije uz zadatak za pismeni ispit. Ispit se boduje s ukupno 100 bodova, a za ocjenu dovoljan student mora imati najmanje 30 bodova iz pojedinog dijela ispita.

Sustav bodovanja:

  • 60-70 bodova: dovoljan (2)
  • 71-80 bodova: dobar (3)
  • 81-90 bodova: vrlo dobar (4)
  • 91-100 bodova: izvrstan (5)

 

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • D. Horvatić: Spregnute konstrukcije čelik-beton, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2003.g.
  • D. Markulak: Interna skripta : Uvod u spregnute konstrukcije – Spregnuti nosači čelik-beton, Građevinski fakultet Osijek, 2002.g.
  • B. Androić, D. Dujmović, I. Lukačević: Projektiranje spregnutih konstrukcija prema Eurocode 4, I.A. Projektiranje, 2012
  • Materijali s predavanja

 

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
  • ENV1994-1-1:1992: Design of composite steel and concrete structures – Part 1-1: General rules and rules for buildings
  • R. P. Johnson: Composite structures of Steel and Concrete, Vol. 1., Collins London, 1986
  • R. P. Johnson: Composite structures of Steel and Concrete, Vol. 2., Bridges, Collins London, 1986
  • ECCS – Technical Committee 11, the Group Authors: Design of Composite Joints for Buildings, First Edition, ECCS Publications No. 109, Brusseles 1999.
  • ECCS – Technical Committee 11, the Group Authors : Composite beams and columns to Eurocode 4, Composite structures, First edition 1993.

 

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
D. Horvatić: Spregnute konstrukcije čelik-beton, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2003.   
D. Markulak: Interna skripta : Uvod u spregnute konstrukcije – Spregnuti nosači čelik-beton, Građevinski fakultet Osijek, 2002.   
B. Androić, D. Dujmović, I. Lukačević: Projektiranje spregnutih konstrukcija prema Eurocode 4, I.A. Projektiranje, 2012.   

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Rad studenata prati se kroz redovitost pohađanja predavanja i vježbi, pokazanu aktivnost na nastavi te trud uložen tijekom izrade semestarskih radova. Vrjednovanje ostvarenih rezultata kroz sustav bodovanja temeljen na kriterijima za kolokvije te pismeni i usmeni ispit.