Izraz „zelena knjižnica“ najčešće se upotrebljava u dvama značenjima:
1. knjižnična zgrada, koja je projektirana i izgrađena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri nepovoljno utječe na okoliš (održiva u smislu građevnoga materijala, primjene energetski učinkovitih mjera i uporabe obnovljivih izvora energije, kao i odgovornoga postupanja s otpadom.
Prema američkom certifikacijskom sustavu LEED (Leadership in Energy and Environmental Design), zelena zgrada je ona u čiju su izgradnju uključena sljedeća obilježja: odabir i razvoj održive lokacije; zaštita vode; energetska učinkovitost; lokalni resursi, postojanost materijala i smanjenost otpada; kvaliteta unutarnjeg okoliša; inovacija u dizajnu.
2. knjižnični programi i usluge, usmjerene na razvoj zelene pismenosti, odnosno jačanje svijesti i informiranosti o održivom društvu i zaštiti okoliša, razvoj sposobnosti kritičkoga mišljenja o ekološkim temama, kao i na stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanje kvalitete vlastitoga života, a tako i života čitave zajednice.
2011. godine - Društvo bibliotekara Istre pokrenulo projekt Zelena knjižnica. Bio je to pokretač razvoja sustavnih knjižničnih zelenih programa koji se otad počinju provoditi u različitim vrstama knjižnica diljem Hrvatske. Cilj mu je edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša, i to putem mrežnih stranica projekta, projekcija dokumentarnih filmova, stručnih predavanja, tribina i promocija knjiga ekološke tematike.
2012. godine - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - otvorena prva Zelena knjižnica energetske učinkovitosti (ZeeK), zbirka građe koja okuplja sve stručne publikacije i brošure objavljene u sklopu provedbe projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (projekt EE), a u svrhu omogućavanja njihove dostupnosti i u fizičkom obliku svima zainteresiranima za povećavanje energetske učinkovitosti
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizirala je 2014. godine radionicu Permakultura u gradovima, na kojoj su se polaznici upoznali s načelima permakulture, održivim graditeljstvom i stanovanjem, obnovljivim izvorima energije i voda, prikupljanjem kišnice i pročišćavanjem otpadnih voda te mogućnostima uzgoja povrća, voća i aromatičnog bilja na balkonima, terasama i manjim urbanim površinama.
2014. god. u Splitu HKD je osnovao Radna grupa za zelene knjižnice u svrhu promicanja održivoga razvoja i zaštite okoliša kroz knjižnične programe na nacionalnoj razini, odnosno u svrhu poticanja što većeg broja hrvatskih knjižnica na razvoj zelenih programa. Među teme kojima će se baviti ta radna grupa ulaze i pitanja energetske učinkovitosti u knjižnicama.
2016. predstavila je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je pokrenula u svrhu izobrazbe i senzibiliziranja korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, odnosno prirodnih bogatstava kao bitnoga elementa hrvatske kulturne baštine.
(Izvor: Dragaš, Božica. Zelene knjižnice za zelenu pismenost // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 4(2017), str. 221-241.)