Terenska nastava studenata I. godine specijalističkog diplomskog stručnog studija iz kolegija Kontrola kvalitete građevinskih radova, Gospodarske zgrade i Tehnologija betona održana je u 16. svibnja 2014. godine u Vinkovcima. Studenti i predmetni nastavnici posjetili su tvornicu Dilj d.o.o. Vinkovci, članicu Nexe grupe.

Cijeli članak pročitajte ovdje

Građevinski fakultet Osijek

Zavod za arhitekturu i urbanizam

Izvješće s terenske nastave

VRIJEME: 08.svibanj 2014. godine

LOKACIJA: Ilok, Iločki podrumi d.d.

GRUPA: prediplomski studij, kolegij Prostorno planiranje i uvod u urbanizam (13 studenata) diplomski studij, kolegij Arhitektura industrijskih zgrada (33 studenta)

VODITELJI: izv. prof. dr.sc. Sanja Lončar-Vicković doc.dr.sc. Dina Stober

KONTAKT OSOBA: Vesna Štajner, voditelj turizma

Dana 08.svibnja 2014. godine održana je nastava na preddiplomskom i diplomskom studiju građevinarstva van prostorija Građevinskog fakulteta Osijek. Terenska nastava je organizirana na području općine Ilok, u vremenu od 12 00 do 18 00 sati te je planiran prijevoz autobusom za 46 studenata i 2 nastavnika.

Cijeli članak pročitajte ovdje

U okviru kolegija Kolničke konstrukcije na I godini sveučilišnog diplomskog studija smjera Prometnice, 15. svibnja 2014. godine održano je zanimljivo predavanje o dogradnji južnog kolnika Južne obilaznice grada Osijeka.

O glavnom građevinskom projektu trase ceste, dogradnji južnog kolnika na dionici „Koridor Vc-čvorište Tenjska“ na Južnoj osječkoj obilaznici, govorio je mr.sc.Hrvoje Dragovan, dipl.ing.građ. iz Instituta IGH d.d; voditelj odjela Zavoda za projektiranje prometnica u Osijeku i pomoćnik voditelja odjela za ceste, željeznice i tunele u Zagrebu, ujedno i glavni projektant trase ceste. Na samom početku predavanja mr.sc.Dragovan je upoznao studente s tijekom izrade projektne dokumentacije, uvjetima na trasi postojećeg sjevernog kolnika obilaznice te izradom studije utjecaja na okoliš.

Južna osječka obilaznica, dio je državne ceste D2, cesta koja s prometnim opterećenjem PGDP od 18500 vozila/dan predstavlja i jedan od najprometnijih cestovnih pravaca u Hrvatskoj. Uloga Južna obilaznice Osijeka je preuzimanje prometa i preusmjeravanje izvan grada te spajanje glavnih cestovnih pravaca prema Našicama (D2) i Valpovu (D36) na zapadu, Vukovaru (D2) i Erdut (D213) na istoku, Belom Manastiru (D7) na sjeveru te Đakovu (D7)i Vinkovcima (D518) na jugu.

Sjeverni kolnički trak Južne obilaznice grada Osijeka građen je u razdoblju od 1973. do 1989. godine. s dva prometna traka namijenjena dvosmjernom prometu dok je dogradnja južnog kolničkog traka odgođena zbog, u tom trenutku, nedovoljnog prometnog opterećenja.

Glavni građevinski projekt trase ceste; Južna obilaznica grada Osijeka, Dogradnja južnog kolnika, dionica „Koridor Vc-čvorište Tenjska“, izradio je Institut IGH d.d. u svibnju 2011. godine. Investitor je tvrtka „Hrvatske ceste d.o.o.“ Zagreb, izvođač radova je tvrtka Osijek-koteks d.d., a radovi na dogradnji južnog kolnika započeli su 30. kolovoza 2011. godine.

Ukupna dužina četverotračne dionice južnog kolnika južne obilaznice grada Osijeka iznosi 12,1 kilometar, a kada se dogradnja izvede, osječka obilaznica postat će brza četverotračna cesta s računskom brzinom vrač=110 km/h.

Prema projektnoj dokumentaciji, na trasi Južne osječke obilaznice izgradit će se osam objekata: poljoprivredni prijelazi „Josipovac“ i „Višnjevac“, zatim most preko kanala „Crni Fok“, podvožnjaci „Filipovica“ i „Vinkovačka“, nadvožnjaci „Bosutsko“ i „Trpimirova“, te potporni zid duljine 240 metara promjenjive visine od 2,5 do 6 metara. Jedan je od najzahtjevnijih objekata na trasi je izvedba novog rješenja podvožnjaka „Vinkovačka“: postojeći podvožnjak se zbog nedovoljnih gabarita uklanja, a novi će biti izgrađen s četiri prometna traka, te pješačkom i biciklističkom stazom.

Na obilaznici je predviđena dogradnja pet postojećih čvorišta i izgradnja jednog novog čvorišta –„Vinkovačka“, čija je zadaća prometno rasteretiti susjedna čvorišta „Čepinska“ i „Trpimirova“, kao i Drinsku i Divaltovu ulicu, što u konačnici znači mogućnost ostvarivanja bolje veze Industrijske četvrti s Južnom obilaznicom Osijeka.

Mr.sc.Dragovan, dipl.ing.građ. opisao je i problematiku vezanu za donošenje odluke o regulaciji prometa tijekom izvođenja radova obzirom na probleme izgradnje trase ceste u zoni visokih nasipa (zona od čvorišta „Čepinska“ do čvorišta „Vinkovačka“ ukupne duljine cca 1.200 m). Od strane Investitora i Projektanta analizirane su dvije varijante:

• varijanta kojom se promet na sjevernom kolniku ne prekida za vrijeme izvođenja radova, a postojeći sjeverni nasip ispod sjevernog kolnika obilaznice osigurava pobijenim talpama u duljini 600 metara postojećeg nasipa i izradom cementno-šljunčano-zemljanih pilota (jet grounding), te izgradnjom AB dijafragme na potezima šljunčanih klinova iza objekata u duljini od oko 100 m
• varijanta kojom se promet na sjevernom kolniku prekida za vrijeme izvođenja radova na izgradnji nasipa južnog kolnika te preusmjeri na obilazni pravac postojećim cestovnim prometnicama

Analizom cijena koštanja navedenih varijanti, kao i svim nepredviđenim okolnostima i radovima koji se mogu dodatno pojaviti za vrijeme izvođenja radova te mogućim prometnim nesrećama i stradavanju putnika na sjevernom kolniku uslijed otvorenog gradilišta, Investitor, tim projektanata i predstavnici Grada Osijeka, usvojili su varijantu prekida prometa na sjevernom kolniku za vrijeme građenja te se sav promet između čvorišta „Čepinska“ i čvorišta „Vinkovačka“ preusmjerio na postojeće ceste.

Tijekom predavanja studenti su imali priliku upoznati se i s ostalim problemima s kojima su se susreli projektanti u pronalaženju najboljeg projektnog rješenja te još jednom spoznati važnost timskog rada odnosno potrebu dobre međusobne usklađenosti različitih profila stručnjaka.

Predavanje je bilo izuzetno uspješno te predstavljalo dobar uvod za posjet gradilištu Južne osječke obilaznice koji smo ostvarili tjedan dana kasnije.

Zahvaljujemo se našem gostu, mr.sc.Hrvoju Dragovanu, dipl.ing.građ. i nadamo se da će se naša suradnja nastaviti i ubuduće.

izv.prof.dr.sc. Sanja Dimter

Sudionici:

• studenti Specijalističkog stručnog studija, 1. godina
• nastavnik Siniša Maričić

Područje:

Hidrotehnika

predmet:

• Izvedba hidrotehničkih građevina
• Tehnologije niskogradnje

Programski sadržaji:

• Cestovni koridor Vc, autocesta A5 i pripadni most preko Drave kod Petrijevaca
• Melioracijski zahvati i iskustva navodnjavanja „Belja“ – primjer table Topolik
• Lateralni kanal Zmajevac - Kneževi Vinogradi, reverzibilni vodni sustav
• Problematika eksploatacije i održavanja s primjerom crpne stanice „Draž“
• Osvrt na velike rijeke i plovidbu uz pogled spomenika na pristaništa kod Batine

Vanjski izlagači:

• djelatnik „IGH Osijek“, nadzor, Davor Pfajfer, dipl. inž. građ. i voditelj radova poduzeća Vijadukt d.d., Ante Vranjković, građ. teh. (na mostu)
• voditelj navodnjavanja u „Belju“ d.d., Gabrijela Ivanković, dipl. inž. agr.
• rukovoditelj gradilišta zajednice izvoditelja, Ante Čuljak, dipl. inž. građ. („Sokol“ d.o.o.), šefovi gradilišta lateralnog kanala i tehničko osoblje na gradilištu
• strojar crpne stanice „Draž“ Matija Drventić, strojarski tehničar (Hrvatske vode)

Foto zapis

• pogledajte ovdje...

Priredio:
mr. sc. Siniša Maričić

U okviru nastave na V. semestru stručnog studija iz predmeta Instalacije u visokogradnji u četvrtak, 23. siječnja 2014. godine, studenti Građevinskog fakulteta Osijek su posjetili Centar Energije d.o.o.

Studenti su upoznati o energetski učinkovitoj gradnji na primjeru sustava grijanja i pripreme tople vode (PTV) u zgradi Centra Energije na adresi Reisnerova 64 u Osijeku. Objašnjeno im je kako u praksi radi solarni toplinski sustav, kondenzacijska tehnologija, podno grijanje i hlađenje, te dizalica topline sa sondama dubine 100 m. Vrlo interesantno predavanje je održao djelatnik Centra - stručnjak za sustave grijanja Centra Goran Fabijančić, dipl.ing.

Sustav grijanja, hlađenja i pripreme tople vode (PTV) zgrade koji su studenti imali mogućnost upoznati i vidjeti sadrži:

• centralni sustav grijanja, hlađenja i PTV-e za 2 poslovna prostora i 12 stanova;
• izvor topline: dizalica topline tlo-voda (rasolina/voda) u kombinaciji s međuspremnikom ogrjevne vode, solarnim kolektorima te akumulacijskim spremnicima PTV-e;
• podzemne toplinske sonde koje se koriste za izmjenu topline prijenosnog medija i dubokih slojeva tla. U 10 bušotina svaka dubine 100 m je postavljeno 10 podzemnih toplinskih sondi izvedenih kao dvostruka U-cijev iz polietilena tip RAUEGO PE-Xa 32x2,9 REHAU. Svaka dvostruka U-cijev se pojedinačno spaja na razdjeljivač/sakupljač od polietilena smješten u podrumu i spojen je s dizalicom topline. Prijenosni medij je mješavina glikola i vode u omjeru (20 % : 80 %);
• hlađenje prostora za koji se koristi dizalica topline pasivnim hlađenjem tj. izravnom izmjenom topline između prostora i tla pomoću prijenosnog medija i izmjenjivača topline, pri čemu dizalica topline ne radi. Ovo rješenje je najprikladnije s energetskog i ekonomskog gledišta jer nije potrebna električna energija za dobivanje rashladnog učinka već samo za pogon cirkulacijske crpke;
• dva solarna kolektorska polja s vakuumskim cijevnim solarnim kolektorima tip VITOSOL 200 T VIESSMANN. Postavljeno je 8 m2 solarnih kolektora na južnom pročelju zgrade i 63 m2 na krovu.

Terenska nastava je bila vrlo uspješna. Studenti su imali priliku upoznati se s energetski učinkovitom gradnjom, odnosno vidjeli su primjer jedne niskoenergetske zgrade, koja ima certifikat energetske učinkovitosti za A razred, što znači da troši manje od 25 kWh/(m2a). Studenti su pokazali izuzetnu zainteresiranost postavljanjem brojnih pitanja u vezi svega što su vidjeli, na koja im je naš domaćin gospodin Fabijančić, dip.ing. interesantno i iscrpno odgovarao.

Iz razgovora sa studentima može se zaključiti da je ovakav oblik nastave njima bio od velike koristi i kao budućim inženjerima ali i kao pojedincima – potencijalnim korisnicima ovakvih sustava.

mr.sc.Tatjana Mijušković-Svetinović

Terenska nastava iz predmeta Donji ustroj prometnica održana je 18. siječnja 2014. godine. Studenti I godine sveučilišnog diplomskog studija – smjer Prometnice i predmetni nastavnici mr.sc. Waldemar Alduk, prof.dr.sc. Sanja Dimter i doc.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk obišli su gradilište rekonstrukcije kolodvora Beli Manastir.

Nakon polusatne vožnje vlakom studenti su upoznati s osnovnim odrednicama željezničkog koridora RH-3 i međunarodne pruge oznake M301 Državna granica – Beli Manastir – Osijek. Radi se o pruzi kategorije nosivosti D4 (22,5 t/o odnosno 8 t/m1) s maksimalnom dopuštenom brzinom na pruzi od 100 km/h. Glavna tema predavanja bila je izvedba donjeg ustroja željezničke pruge u kolodvoru koja obuhvaća izvedbu planuma, drenažnu mrežu kolosijeka u kolodvoru i izvedbu perona. Studenti su imali priliku vidjeti izvedbu posteljice na kolosijeku – uređenje i kontrolu nagiba prema drenažnoj mreži. Nakon posteljice mr.sc. Alduk objasnio je sustav odvodnje kolosijeka koji se u ovom projektu izvedena kroz drenažne i kolektorske vodove na području kolodvora.

Opisao je i objasnio način izgradnje otočnog perona između prvog i drugog kolosijeka. Peron je dužine 400 m i širine 6,10 metara. Objašnjena je konstrukcija perona koja se sastoji od peronskih zidova, nasipne ispune, hodno kolničkog sklopa i odvodnje. Peron je izgrađen od gotovih betonskih elemenata sa završnom izvedbom od predgotovljenih betonskih elemenata – ploča debljine 8 cm. Na peronu su izvedene i odgovarajuće oznake – definiranje opasne zone (na udaljenosti od 2,54 m od osi kolosijeka) i izvedba taktilne površine za slabovidne osobe.

Nakon toga je započeo obilazak pješice kolosijeka u kolodvoru, tijekom kojeg su se studenti upoznali s tipovima tračnica, kolosiječnih pragova, načinima povezivanja tračnica, vrstama kolosiječnog pribora, vrstama kolosiječnog zastora, vrstama skretnica te različitim načinima njihovog postavljanja za ispravan put vožnje. U kolodvoru su studenti obišli i strojeve za izgradnju željezničke pruge – kolosiječni stroj za planiranje zastorne prizme i stroj za reguliranje kolosijeka podbijačicu, te istovar kamena tučenca u kolosijek za potrebe strojnog reguliranja kolosijeka.

Nakon obilaska mr.sc. Alduk studentima je prezentirao projektnu dokumentaciju na temelju koje se izvode radovi rekonstrukcije kolodvora Beli Manastir. Vrlo zanimljivo predavanje i obilazak gradilišta završeno je udobnom vožnjom vlakom prema Osijeku.

mr.sc. Waldemar Alduk

prof.dr.sc. Sanja Dimter

doc.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk

Sukladno planu terenske nastave u zimskom semestru studenti I i II godine sveučilišnog diplomskog studija 22. studenog 2013. posjetili su gradilište mosta preko rijeke Drave kod Petrijevaca u koridoru Vc. Terenskom nastavom obuhvaćeni su kolegiji Donji ustroj prometnica (I semestar, smjer Prometnice) i Upravljanje projektima (III semestar, smjer Organizacija, tehnologija i menadžment građenja). Na gradilištu mosta studente je dočekao glavni nadzorni inženjer Ernest Ević, inženjer Darko Ivanušić, nadzorni inženjer za čeličnu konstrukciju mosta i Ante Vranjković, građ.teh. iz poduzeća Viadukt d.d.

Most je projektiran kao ovješeni spregnuto čelični sklop na prijelazu preko same rijeke Drave i betonska polumontažna konstrukcija na samim inundacijama rijeke Drave. Glavna rasponska konstrukcija sastoji se od nosive čelične grede spregnute s armiranobetonskom kolničkom pločom te dva armiranobetonska pilona oblika slova „A“ visine 75 m i zatega. Donji ustroj mosta sastoji se od armiranobetonskih bušenih pilota promjera 150 cm koji su povezani naglavnim gredama te stupišta.

Studenti su detaljno upoznati s projektom mosta, organizacijom gradilišta, načinom izvođenja pojedinih vrsta radova te problemima koji su se pojavili tijekom građenja. Isto tako imali su priliku vidjeti unutrašnjost izvedenog pilona te podsjetiti se važnosti zaštite na radu, posebno pri radu na velikim visinama. Dio studenata mogao je vidjeti kako izgleda pogled na gradilište i okolinu sa visine 70 metara na koju su bili podignuti u korpi krana kojom se inače radnici podižu na pilon. Ocjena terenske nastave je vrlo zadovoljavajuća, sudjelovali su svi studenti koji slušaju spomenute predmete, a njihovi dojmovi o svemu viđenom na gradilištu su izuzetno pozitivni.

prof.dr.sc. Sanja Dimter, dipl.inž.građ.
doc.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk, dipl.ing.građ.

Studenti I godine sveučilišnog diplomskog studija – smjer Prometnice u okviru kolegija Donji ustroj prometnica s predmetnim nastavnicima su 18. prosinca 2013. godine posjetili Odjel transporta i građevinske mehanizacije poduzeća Osijek-Koteks d.d. Osijek.

Odjel transporta i građevinske mehanizacije poduzeća Osijek-Koteks d.d. sastoji se od voznog parka s oko 50 teretnih vozila i 115 radnih strojeva potrebnih za izvođenje svih radova u području donjeg i gornjeg ustroja cesta: iskopa, nasipa, planiranja posteljice, razastiranja i zbijanja nosivih slojeva kolničke konstrukcije, ugradnje betona te ugradnje i zbijanja asfaltnih slojeva. Mjesto Odjela u organizacijskoj strukturi poduzeća kao i projekte na kojima je trenutno angažirana građevinska mehanizacija poduzeća, predstavio je Tomislav Pofuk, iur. voditelj Odjela. Jedan o važnijih poslova voditelja Odjela građevinske mehanizacije je suradnja s ostalim odjelima poduzeća, posebno kod planiranja poslova kada su značajne informacije o raspoloživosti strojeva i njihovim učincima.

Gospodin Pofuk posebno se osvrnuo na mehanizaciju za izvođenje donjeg ustroja prometnica – dozer, grejder, različite vrste valjaka te strojeve za ugradnju asfaltnih slojeva – finišere. Rukovatelji grejdera, valjka i finišera demonstrirali su i ujedno pojašnjavali studentima rad strojeva te odgovarali na pitanja studenata. Prikazane su i mogućnosti montiranja dodatne opreme na strojeve čine se omogućuje obavljanje većeg broja radnih operacija stroja. Istaknuto je koliko kvaliteta rada značajno ovisi i o iskustvu rukovatelja te skladnom radu svih angažiranih strojeva. O potrebnim sposobnostima rukovatelja strojevima govorio je Vedran Mesić, rukovatelj finišerom. Osim rukovanja strojem poželjna su znanja održavanja i servisiranja stroja.

Zahvaljujemo se djelatnicima poduzeća Osijek-Koteks d.d. Tomislavu Pofuku, Vedranu Mesiću i svim ostalim rukovateljima strojeva koji su bili aktivno uključeni u realizaciju ovog posjeta.

prof.dr.sc. Sanja Dimter, dipl.inž.građ.
doc.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk, dipl.ing.građ.

Sudionici:

• studenti Sveučilišnog studija, 2. godina;
• nastavnik Siniša Maričić;

Područje:

• Hidrotehnika, predmet: Vodogradnje;

Program (bitni edukacijski sadržaji):

• Melioracijska i protupoplavna odvodnja dijela sliva Vuke te uloga crpnih stanica;
  • koncept velike crpne stanice Dvor kod Ernestinova (20 m³/s) i uvođenje manjih pokretnih crpnih stanica u sustav; stanje nekad (bara) i danas;
  • elementi stacionarnog crpnog objekta: dovodni kanal i ulazna građevina s opremom (zapornica, rešetka i čistilica), zgrada strojarnice i pogonsko-upravljačke opreme, ispusna građevina (sifonski upust, deflektori energije i odvodni kanal);
  • problematika obnove objekta nakon ratne devastacije i konstrukcijske prilagodbe te redoviti radovi održavanja;
• Cestovni koridor Vc, autocesta A5 i pripadni most preko Drave kod Petrijevaca;
• predstavljanje gradilišta i objekata:
  • most dužine 2485 m, iz tri dijela, dva podjednako duga pristupna dijela (slavonski i baranjski) u inundacijskom području i most preko glavnog korita Drave, dug 420 m; centralni dio je ovješeni spregnuto čelični sklop, a okolni dijelovi su polumontažne betonske konstrukcije;
  • regulacijski radovi na pritoku Vučici za potrebe izvedbe i konačno uređenje vodotoka sa manjim mostom pristupne ceste preko svog toka; kao i regulacijski radovi na obalama Drave, desno izvedba niza pera i utvrđivanje, a lijevo izvedba obaloutvrde u dužini 3 km; te problemi blizine matice toka i erozije na baranjskoj obali i utjecaj na izbor i dinamiku radova izvedbe;
  • opis građevinske jame sa radovima dovršetka bušenih pilota i izvedbe temeljne ploče pilona – složenost ostvarivanja suhe građevinske jame (pobijanje i sidrenje čeličnog žmurja, crpljeje pomoću zdenaca); opis postupka nagurivanja konstrukcije te podešavanja ovjesa s naglaskom na pomoćni oslonac u koritu Drave;
• Ustroj i djelatnost Hrvatskih voda, organizacijska podjela po slivnim područjima te predstavljanje djelokruga VGI Vuka;
• Voda na prijelazu brdskog u ravničarsko područje, problem povremenog plavljenja ceste i zgrada u Podgoraču i kako transformirati velike vodne valove:
  • svrha i objekati retencijske pregrade Piljevačka glava; osobine potoka, bujični karakter i problemi plavljenja;
  • konstrukcija pregrade, evakuacijski objekti (objedinjeni ispust i preljev), stupanj zaštite, problemi temeljenja i korišteni materijali;
• Općenito: Zapadna Slavonija, brdski vodotoci, zaštita od bujičnih voda;
• Problematika velikog gradilišta nasipne brane i akumulacije Seginac na istoimenom potoku u okolici Orahovce (Čačinaca):
  • bujični karakter potoka i retencijski utjecaj izgradnje akumulacije – dimenzioniranje na  mjerodavni vodni val;
  • doživljaj uvjeta i prostora izvedbe nasute brane uz opis uloge, pozicioniranja, dimenzioniranja i tehnologije izvedbe njenih dijelova;
  • o izvedbi betonskih elemenata evakuacijskih objekata, tunela temeljnog ispusta i preljevnih građevina (preljeva, brzotoka i slapišta): temeljenja, kampadnog rada, povezivanja i brtvljenja dijelova, postizanja zakrivljenih, hidraulički povoljnih, oblika;
• Osvrt na koristi i doživljaj gotovih hidrotehničkih objekata u eksploataciji na primjeru brane i akumulacije Lapovac II:
  • zaštita od štetnog djelovanja i opskrba vodom ribnjaka te rekreacija i sport dokazani su dugogodišnjim postojanjem sustava;
  • objekti su smješteni neposredno uz gradsku površinu (Našice), gotovo su neprimjetni u okolišu i doprinose prirodnim vrijednostima;

Planirani sadržaji su u potpunosti realizirani iako je realizaciju otežavalo jesenje vrijeme (vlaga, hladnoća pa i blato).

Vanjski izlagači:

• djelatnik „IGH Osijek“, glavni nadzor, Ernest Ević, dipl. inž. građ. i voditelj radova poduzeća Vijadukt d.d., Ante Vranjković, građ. teh. (na mostu);
• voditelj VGI „Vuka“ Mario Spajić, dipl. inž. građ., (CS Dvor);
• nadzorni inženjer Dragica Hajpek, dipl. inž. građ. (VGI „Vuka“), šefovi gradilišta brane i tehničko osoblje na gradilištu (brana Seginac);

Foto zapis:

• pogledajte ovdje...

Priredio:
mr. sc. Siniša Maričić

Sudionici:

• studenti Sveučilišnog diplomskog studija, 2. godina (hidrotehničko usmjerenje);
• nastavnici Siniša Maričić i Željko Šreng;

Područje:

• Hidrotehnika

Predmeti:

• Regulacije vodotoka,
• Plovni putovi, luke i terminali;

Program (bitni edukacijski sadržaji):

• Potreba i nastanak Sustava Dunav-Tisa-Dunav, obuhvatno područje, građevine, višenamjenski karakter, neki povijesni momenti;
• Uloga i dijelovi zaštitne, protupoplavne ustave Odžaci
  • dva plovno sposobna otvora, pločasti čelični zatvarači, poslužni mosti i dizalica za ugradnju te skladišna zgrada;
• Osobine mostova preko kanala vezano uz plovnost – pokretni most u Kuli:
  • laskom na pomoćni oslonac u koritu Drave;
• ustroj i djelatnost Hrvatskih voda, organizacijska podjela po slivnim područjima te predstavljanje djelokruga VGI Vuka;
• voda na prijelazu brdskog u ravničarsko područje, problem povremenog plavljenja ceste i zgrada u Podgoraču i kako transformirati velike vodne valove:
  • svrha i objekati retencijske pregrade Piljevačka glava; osobine potoka, bujični karakter i problemi plavljenja;
  • konstrukcija pregrade, evakuacijski objekti (objedinjeni ispust i preljev), stupanj zaštite, problemi temeljenja i korišteni materijali;
• općenito: Zapadna Slavonija, brdski vodotoci, zaštita od bujičnih voda;
• problematika velikog gradilišta nasipne brane Seginac na istoimenom potoku:
  • bujični karakter potoka i retencijski utjecaj izgradnje akumulacije – dimenzioniranje na  mjerodavni vodni val;
  • doživljaj izvedbe sastavnih slojeva uzvodnog i centralnog drena te obloga homogene nasute brane uz opis uloge, pozicioniranja, dimenzioniranja i tehnologije izvedbe, kao i samog tijela brane;
  • o izvedbi betonskih elemenata evakuacijskih objekata, tunela temeljnog ispusta i preljevnih građevina (preljeva, brzotoka i slapišta): temeljenja, kampadnog rada, povezivanja i brtvljenja dijelova, postizanja zakrivljenih, hidraulički povoljnih, oblika; ugradnji čeličnog cjevovoda, rešetki i zatvarača;

Planirani sadržaji u potpunosti realizirani.

Vanjski izlagači:

• voditelj Hidro-čvora Novi Sad, sistema DTD inženjer Milan ;
• prof. dr. sc. Zoran Radmilović, Saobraćajni fakultet, Beograd;
• docent dr. sc. Dragoslav Rakić, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd;
• stručno osoblje muzeja Nikole Tesle.

Fotogalerija:

• pogledajte ovdje...

Priredio:
mr. sc. Siniša Maričić

U okviru kolegija Organizacija građenja I stručnog redovitog studija studenti su s predmetnim nastavnicima bili u obilasku gradilišta nove zgrade Građevinskog fakulteta Osijek. Posjet je organiziran 8. svibnja 2013. godine i zamišljen kao dio nastave u kojem studenti sami kreiraju nastavne sadržaje tako da u suradnji s voditeljima gradilišta na licu mjesta komentiraju i diskutiraju o svim elementima procesa građenja te problematikama s kojima se inženjeri susreću u praksi.

Glavni izvođač radova je tvrtka Gradnja d.o.o. čiji su djelatnici, voditeljica Mirjana Glavaš, ing.građ. i inženjeri Senka Alić, dipl.ing.građ. i Dario Malenica, dipl.ing.građ. pripremili kratko predavanje i obilazak gradilišta. Studenti su vidjeli shemu uređenja gradilišta i zakonski propisanu dokumentaciju koju izvođač mora imati na gradilištu, pokazana im je građevinska knjiga u kojoj su studenti vidjeli stvarne primjere izračuna količina izvedenih radova s pripadajućim skicama te građevinski dnevnik. Voditeljica gradilišta Mirjana Glavaš, ing.građ. u razgovoru sa studentima objasnila je način ispunjavanja građevinskog dnevnika i osvrnula se na elemente zaštite na radu te uputila studente u specifičnosti operativnih poslova i dotičnog gradilišta.

Inženjeri Senka Alić, dipl.ing.građ. i Dario Malenica, dipl.ing.građ. kratko su studente upoznali s tehnologijom izvođenja SCC betona koji se izvodi na gradilištu i posebnim uvjetima postavljanja oplate za vidne betone. S obzirom na vrlo specifične tehnologije inženjeri su ukazali i na problematiku s kojom su se susreli te na veliko zanimanje studenata odgovarali na brojna pitanja i diskutirali sa studentima.

Na kraju posjeta gradilištu studenti su obišli samo gradilište te su bili u prilici vidjeti pripremu i postavljanje oplate za vidne betone, pripremu i postavljanje armature te betoniranje jednog segmenta glavnog nosača SCC betonom.

pripremila

Martina Španić, dipl.ing.građ.